Pet desetljeća nakon pojavljivanja jednog od najpopularnijih lijekova protiv tjeskobe – Valiuma, industrija proizvodnje srodnih lijekova ne jenjava. Iako je od davne 1963. godine promijenio ime u Diazepam, mnogi ga prepoznaju po njegovom izvornom imenu, ali i pjesmi popularnih Rolling Stonesa 'Mother's Little Helper' u kojoj su opjevana sva njegova lica.
Činjenica da liječnici u Americi izdaju najmanje 50 milijuna recepata za Xanax ili Alprazolam svake godine, što je više od jednog propisanog Xanaxa po sekundi, uistinu je zapanjujuća. Dok je Prozac i dvadeset godina nakon pojave na tržištu jedan od najpopularnijih antidepresiva.
Kada je riječ o antidepresivima žene su oduvijek bile ispred muškaraca u njihovom korištenju, što potvrđuju i istraživanja. Tako je jedna od studija potvrdila da u usporedbi s 17 posto muškaraca, čak 29 posto žena pati od nekog psihičkog poremećaja. Dok se, kada je riječ o depresiji, razlika u postocima povećava još i više. Naime, NICE (National Institute for Health and Care Excellence) je potvrdio da se u svojem životnom vijeku jedna od četiri žene odluči na terapiju lijekovima, dok je u slučaju muškaraca taj omjer manji – jedan na prema deset.
Stručnjaci navode kako razlozi tome mogu biti biološke i sociološke naravi. 'U žena, primjerice, često dolazi do post-porođajne depresije i psihoze.', navodi umirovljeni profesor farmakologije s King’s Collegea u Londonu, Malcolm Lader. Isto tako, poremećaji prehrane, koji su usko povezani s osjećajem nezadovoljstva vlastiti tijelom, mnogo su češći slučaj u žena.
I dok neki za veći postotak depresije i napadaje panike kod nježnijeg spola krive biološke predispozicije, s Browna veću pažnju pridaju onim sociološkim, točnije položaju žena u društvu.
Studija 'Selling Sanity Through Gender', ispituje kako se žene predstavljaju u reklamama za lijekove. Prof. Johathan Metzl tako ustanovljuje da će se žene, čiji je bračni status određen u skladu s njihovom bolešću, vjerojatnije liječiti.
Metzl također tvrdi da reklame za lijekove zapravo pokazuju kako cijeli jedan sustav promatra svoje pacijentice, jer one u jednu ruku 'ilustriraju načine na koje ova nova znanstvena liječenja ne bi mogla funkcionirati bez kulture u kojima su dobila značenje'. Reklame su na taj način postale 'spolne pretpostavke' u medicini i društvu, posebno između 1964. i 2001. kada je rasla proizvodnja čudotvornih pilula za depresiju i tjeskobu.
Ipak, u usporedbi s prijašnjim reklama seksizam je popusti na snazi, a mnogi obrazloženje vide u velikom broju žena koje rade u raznim poljima medicine, posebno onom vezanom uz psihičko zdravlje.
Činjenica da liječnici u Americi izdaju najmanje 50 milijuna recepata za Xanax ili Alprazolam svake godine, što je više od jednog propisanog Xanaxa po sekundi, uistinu je zapanjujuća. Dok je Prozac i dvadeset godina nakon pojave na tržištu jedan od najpopularnijih antidepresiva.
Kada je riječ o antidepresivima žene su oduvijek bile ispred muškaraca u njihovom korištenju, što potvrđuju i istraživanja. Tako je jedna od studija potvrdila da u usporedbi s 17 posto muškaraca, čak 29 posto žena pati od nekog psihičkog poremećaja. Dok se, kada je riječ o depresiji, razlika u postocima povećava još i više. Naime, NICE (National Institute for Health and Care Excellence) je potvrdio da se u svojem životnom vijeku jedna od četiri žene odluči na terapiju lijekovima, dok je u slučaju muškaraca taj omjer manji – jedan na prema deset.
Stručnjaci navode kako razlozi tome mogu biti biološke i sociološke naravi. 'U žena, primjerice, često dolazi do post-porođajne depresije i psihoze.', navodi umirovljeni profesor farmakologije s King’s Collegea u Londonu, Malcolm Lader. Isto tako, poremećaji prehrane, koji su usko povezani s osjećajem nezadovoljstva vlastiti tijelom, mnogo su češći slučaj u žena.
I dok neki za veći postotak depresije i napadaje panike kod nježnijeg spola krive biološke predispozicije, s Browna veću pažnju pridaju onim sociološkim, točnije položaju žena u društvu.
Studija 'Selling Sanity Through Gender', ispituje kako se žene predstavljaju u reklamama za lijekove. Prof. Johathan Metzl tako ustanovljuje da će se žene, čiji je bračni status određen u skladu s njihovom bolešću, vjerojatnije liječiti.
Metzl također tvrdi da reklame za lijekove zapravo pokazuju kako cijeli jedan sustav promatra svoje pacijentice, jer one u jednu ruku 'ilustriraju načine na koje ova nova znanstvena liječenja ne bi mogla funkcionirati bez kulture u kojima su dobila značenje'. Reklame su na taj način postale 'spolne pretpostavke' u medicini i društvu, posebno između 1964. i 2001. kada je rasla proizvodnja čudotvornih pilula za depresiju i tjeskobu.
Ipak, u usporedbi s prijašnjim reklama seksizam je popusti na snazi, a mnogi obrazloženje vide u velikom broju žena koje rade u raznim poljima medicine, posebno onom vezanom uz psihičko zdravlje.
You must be logged in to post a comment Login