Kad se dobar dio redakcije nedavno zatekao na dramskoj radionici koja nas je oduševila, nismo ni slutili kako ćemo uživati i u raw food slasticama. Već na prvi pogled neodoljive mini tortice nakon kušanja nismo mogli međusobno dovoljno nahvaliti. Ne mogavši se odlučiti za favorita, mogli smo se tek raspitati tko je zaslužan za svu tu slast. Brekalicious, rekli su nam. Idući potez bio je otkriti tko stoji iza brenda i koja je Brekalicious priča.
Marina Brekalo svoju je strast prema dizajniranju odjeće i torbi kroz godine sve više usmjeravala na hranu koja joj je oduvijek bila sjajan poligon prepun izazova i igre. Svaki pripremljeni obrok dao je dimenziju više koju kroz kreiranje u tekstilu nije mogla osjetiti. Dječja znatiželja i avanturistički zov uskoro su postali jedini glas koji je slijedila eksperimentirajući okusima i istražujući kroz daljnje edukacije koje bi uvijek nekako našle svoj razlog i smisao u kompletnoj nadogradnji. Taj put doveo ju je i do Brekalicious priče i diplome Vegan Raw Chefa.
Marina, kako si se odlučila za veganstvo?
Još u šestom razredu roditelji su mi dozvolili da prestanem jesti meso. Tu započinje moja priča vegetarijanstva koja traje sve do mojih dvadesetih kada zbog zdravstvenih razloga krećem na staze biljne prehrane. Desetak godina kasnije krenula sam istraživati prehranu živom hranom, ono što nam pružaju namirnice kad govorimo o izvoru energije i nutrijenata kao generalne podrške organizmu.
Upoznavanje prehrane prema makrobiotičkim načelima nepovratno je promijenilo moj stav prema hrani i namirnicama, pa je upravo makrobiotika temelj svega onoga što danas znam. Proučavajući prehranu prema makrobiotičkim načelima shvatila sam koliko je svaka pojedina namirnica na našem tanjuru bitna i koliko je bitna u odnosu na sve što u konačnici unesemo u organizam. Organizam će nam na svoj način dati odgovor koji može biti ili podrška ili otežanje. Svjesnost o hrani dalje sam produbljivala i kroz svoj jogijski put gdje sam upravo na Teacher Treningu 2016/18 prepoznala kako je hrana moj poziv i moja profesionalan priča u koju se odlučujem krenuti.
U svojoj edukaciji o hrani i namirnicama na kraju si krenula putem raw, odnosno sirove (pre)hrane. Koji su njezini benefiti?
Benefiti sirove hrane su jasni kad znamo da se većina hranjivih tvari u namirnicama gubi upravo termičkom obradom. Sirovom ili živom hranom smatramo svaku namirnicu koja nije termički obrađena iznad 42*C. Pri konzumaciji sirove hrane posebno je bitno imati u vidu porijeklo namirnice i uvijek odabrati netretirane i ekološki uzgojene kako umjesto benefita organizmu ne bi ostavili prostor za razvoj bolesti taloženjem štetnih tvari koje danas konvencionalno uzgojene namirnice redovno sadržavaju. Kroz sirovu hranu osvještavamo važnost hidratacije i alkalizacije organizma, esencijalnih masti, fermentirane hrane te minimaliziranje šećera.
Kad si ono što si primjenjivala u svom životu odlučila podijeliti s drugima? Kako se razvijao poduzetnički dio cijele priče?
Često znam reći kako sam krenula na Yoga Teacher Trening da postanem joga učiteljica, a postala sam učiteljica veganske kuhinje. Upravo je u to vrijeme poziv da podijelim sa zainteresiranim skupinama ljudi sve što znam postajao sve snažniji i naprosto sam krenula održavati radionice. Priprema hrane prijateljima i rodbini vrlo je brzo putem preporuka prerasla u potrebu pokretanja ove profesionalne priče.
Prva ideja je bila općenito veganska hrana, dakle i raw food i veganski sirevi i veganski catering i raw slastice. Upravo su raw slastice u prvoj godini profesionalnog rada toliko buknule da su jednostavno samo one ostale u fokusu. Jednako su, ako ne i sve više, tražene i danas, četiri godine poslije.
Izdala si kuharicu ”Veganski sirevi”. Zbog čega baš sirevi? Imaš li u planu izdavati i druge kuharice?
Kuharica Veganski sirevi totalno je prirodno došla prva. Moja ljubav prema sirevima je toliko velika da je strast u istraživanju okusa i tehnika jednostavno morala uroditi vodičem za početnike, kako bi jasno mogli vidjeti koliko je jednostavno u svojoj kuhinji pripremiti pravu čaroliju okusa i mirisa. Sad mi je želja pripremiti kuharicu sirovih slastica za koju se nadam da će ubrzo doći na raspored. Trenutno sam, naime, u pripremi jednog drugog koncepta kuharice o kojem ćemo, ako bude sve po planu, moći pričati konkretnije u nekom nadolazećem periodu.
Moja su uvjerenja oko pripreme hrane malo ”u koso” s brzim načinom života koji nas sve nosi i polugotovom hranom koji isti vuče kao svoju posljedicu. Na svojim radionicama nastojim objasniti i prezentirati (a isto i u kuharicama provući kao najbitnije!) koliko je važno odvojiti par minuta više i pripremiti sve ono što možemo sami doma. Tako kontroliramo unos namirnica što će nam organizam višestruko vratiti.
Možeš li nam reći nešto više o svojim radionicama – tko na njih dolazi i zašto?
Uglavnom su to radionice slastica bez pečenja iako sam držala i radionice veganskih sireva, raw food obroka kao i druge različite tematske radionice u okvirima plant based prehrane. Na radionice najviše dolaze žene, miješane dobne skupine koje žele naučiti ili nadograditi naučeno pa čak i krenuti putem veganstva ili barem napraviti neke prve korake prema osvještenijem načinu hranjenja sebe i svoje obitelji. Zbog toga su najčešće slastice prve na udaru obzirom da su upravo one u konvencionalnoj priči nešto što bi bilo dobro zaobići.
Radionice su vrlo zanimljive, pa zbog interesa znam držati radionice i nekoliko dana za redom. Polaznicima uvijek nudim mogućnost da me pitaju sve što žele znati o pripremi, a obzirom na moje godine iskustva i sabranog znanja mogu ponuditi zaista mnogo i to bez zadrške da ostavim neke tajne za sebe. Mislim da ovo sve što znam ima važnost tek kad zaživi u što više interpretacija i kad krene mijenjati svijest o pristupu prema namirnicama i pripremi. E to je onda to!
Nije poanta da ja još sto godina pripremam torte nego da svoje znanje prenesem kako bi svi mogli pripremiti tortu svjesni kako su odabirom ovakvog načina pripreme napravili puno za svoje zdravlje i zdravlje planeta.
Smatraš li da bi prelazak na raw prehranu trebao biti postupan ili je bolje odmah napraviti rez? Imaš li neke savjete za one koji žele prijeći na raw prehranu?
Vjerujem da svatko za sebe mora pronaći način koji mu odgovara slušajući odgovore svog organizma obzirom da svaki mikrobiom u crijevima ima svoje reakcije. Osobno sam za neinvazivna i neagresivna rješenja, uvijek bih savjetovala da svaka promjena ide apsolutno prisutno i svjesno u osluškivanju odgovora koji organizam nudi. U obzir treba uzeti i zdravstvena stanja i ozbiljne terapije s kojima ljudi žive.
Ako imamo zdrav organizam idealno bi bilo unositi 50% povrća i 50% orašastog i sjemenki te voditi brigu da je ovaj dio povrća zadovoljen osim u povrću iz vrta i u klicama i mikrozelenju, fermentiranom povrću, algama, superhrani u koje spadaju mikroalge, adaptogeni i medicinske gljive. Sve je ovo optimalna sirova veganska hrana. Također, izuzetno je bitno paziti na hidrataciju i alkalizaciju organizma kao i ketogeni aspekt.
Je li raw prehrana skuplja od konvencionalne prehrane? Jesu li namirnice dostupne u velikim centrima ili se treba fokusirati na malene, bio trgovine?
Sirova prehrana generalno ne mora biti skuplja samo u početku može iziskivati više vremena zbog traženja namirnica i organizacije obroka. Opet bih ponovila kako je iznimno bitno porijeklo hrane. Govoreći o gradovima, danas imamo trgovine gdje zaista možemo kupiti certificiranu organsku hranu.
Ako imamo privilegiju imati u svom životu i informaciju o nekom vrtu bez pesticida svakako može smanjiti troškove, što je ljudima koji ne žive u gradovima dostupnije kao opcija. Također bih napomenula kako je pri odabiru bitno osim organski uzgojene hrane imati u vidu sezonske namirnice kao i odabir lokalnih namirnica.
U raw kuhinji pećnica je nepotrebna. No, bez kojeg kućanskog aparata je ovakav način prehrane nezamisliv? Ili bar daleko lakši…
U raw kuhinji su vam potreban tri do četiri aparata koja će vam uvelike olakšati pripremu hrane, a realno preživjeti se može i bez ijednog od njih.
Dehidrator je bitan jer se u njemu hrana dehidrira i grije. Snažan blender i multipraktik te kvalitetan spiralizator će jako pomoći pojednostaviti i ubrzati pripremu hrane/obroka.
Hladnjak je također bitan, ali ga ne spominjem jer je isti ipak standard današnjih kuhinja dok to ovi drugi spomenuti uređaji još nisu. Kako nisam pobornik zamrzavanja hrane to ću učiniti samo kad je nužno, pa zamrzivač ovdje ne spominjem.
U ovo blagdansko vrijeme mnogi su već odlučili što će napraviti od slatkih zalogaja. Možeš li s nama podijeliti recept za one koji bi se htjeli okušati u raw slasticama za novogodišnju noć?
Naravno. Moja je preporuka Božićno/novogodišnji cheesecake. Koji, naravno, možete raditi i u ostatku godine jednom kad vam se svidi. Za njega će vam trebati sastojci za keks podlogu i sastojci za kremu, a možete napraviti i karamel preljev koji ćete poslužiti uz tortu.
Recept za Božićno/novogodišnji cheesecake
Sastojci za keks podlogu
- 1 ½ šalica oraha
- 1 ½ šalica indijskih oraščića
- 2 žlice lucuma praha
- 3 žlice javorovog sirupa
- 1 žlica mirina
- ½ žličice psilijuma u prahu
- 1 žličica cimeta u prahu
- ¼ đumbira u prahu
- ¼ klinčića u prahu
- ½ žličice burbon vanilije u prahu
- Prstohvat muškatnog oraščića i soli
Sastojci za kremu
- 3 šalice indijskih oraščića (namočenih 4+ sata, ispranih i ocijeđenih)
- 1 limenka punomasnog kokosovog mlijeka
- ½ šalice agava sirupa
- ¼ šalice limunovog soka
- ½ šalice kokosovog ulja
- ½ žličice burbon vanilije u prahu
- Korica limuna
Sastojci za karamel preljev (po želji)
- 1 šalica mekih datulja
- ½ šalice indijskih oraščića (namočenih, ispranih, ocijeđenih)
- ¼ šalice javorovog ili agava sirupa
- ¼ šalice vode
- ½ žličice soli
Priprema
Pripremite kalup za tortu promjera 24 cm i obložite ga papirom kako bi lakše odvojili gotovu tortu. Za podlogu u multipraktiku sameljite orahe i indijske oraščiće te dodajte i sve ostale suhe sastojke pa zblendajte da se sve lijepo pomiješa. Potom dodajte javorov sirup i mirin te blendajte dok se smjesa ne poveže u ljepljivu strukturu. Gotovu smjesu utisnite u kalup i ostavite sa strane dok pripremate kremu. Za kremu sve sastojke stavite u blender i zblendajte u glatku kremu te prelijte preko keks podloge i stavite hladiti. Božićno/novogodišnji cheesecake ukrasite po želji i servirajte nakon 24 sata.
Po želji pripremite karamel preljev tako da sve potrebne sastojke zblendate u glatku kremu, te ukoliko je potrebno dodate još malo vode. Poslužite ga uz kriške torte. Božićno/novogodišnji cheesecake čuvajte u hladnjaku zaštićenog od isušivanja do tjedan dana, a karamel preljev držite u zatvorenoj staklenici u hladnjaku.
Uživajte!
