Sto puta ste se pokušali držati dijete kao pijan plota i nije urodilo željenim rezultatima? Moguće je da vaš neuspjeh leži u krivom odabiru režima prehrane. Američki neuroznanstvenik Daniel Amen ustanovio je kako postoje četiri tipa mozga, a koji ste tip odredit će vrstu dijete koja vam najviše odgovara za mršavljenje. On je usporedio rezultate 66.000 moždanih skeniranja i osobe podijelio u kompulzivne jedače, impulzivne, emocionalne i tjeskobne.
"Gotovo sve dijete imaju pristup 'sve odgovara svima', no naše istraživanje kroz prethodnih 20 godina je pokazalo kako ista dijeta može jednima koristiti, a drugima naštetiti", objasnio je dr. Amen koji je identificirao uzorke ponašanja povezane s mozgom. Ovi se uzorci odražavaju na način na koji jedemo, točnije kako se prejedamo.
"Vaš mozak vas odvaja od stola i kaže kada ste dovoljno jeli. Vaš mozak vam daje dopuštenje za drugom zdjelicom sladoleda", slikovito je opisao autor knjige The Amen Solution.
Koji ste vi tip? Ako je vaš odgovor "često" na 3 ili više pitanja, tada je riječ o vašem stilu jedenja.
Kompulzivni jedači
Prema dr. Amenu, čest uzrok ovakve prenaglašene aktivnosti je niska razina neurotransmitera serotonina. Ako ste kompulzivan jedač, neće vam pomoći visokoproteinske dijete, kao što su Atkinsova ili Dukan dijeta.
Odaberite režim prehrane sa zdravim ugljikohidratima (Weight Watchers, dijeta s niskim glikemijskim indeksom) jer oni podižu razinu serotonina. Koncentrirajte se na namirnice koje će povećati količinu serotonina kao što su banane, cikla, smeđa riža, kravlji sir, biljni čaj, losos, skuša, suncokretove sjemenke i puretina.
Aerobnim vježbanjem ćete također povisiti razinu serotonina u mozgu i tako prestati razmišljati o masnoj hrani. Izbjegavajte jedenje po noći jer na taj način zbunjujete svoje tijelo – ono misli kako mora skladištiti masnoću. Nemojte otpisati dodatke prehrani koji pospješuju razinu serotonina (5-HTP, gospina trava).
Impulzivni jedači
Ako pravilno funkcionira, lako ćemo odbiti drugu krišku torte, no ukoliko ne radi, osoba će imati problema s koncentracijom i bit će impulzivna. Alkohol može smanjiti aktivnost ovog dijela mozga i zato odgovornost nije odlika pijanih osoba.
Impulzivnim jedačima neće odgovarati režim prehrane s puno ugljikohidrata – bilo što što povisuje razinu serotonina umirit će mozak i pogoršati ponašanje jer će smanjiti ionako smanjenu kontrolu. S druge strane, probajte prehranu s puno proteina i malo ugljikohidrata. Na svoj jelovnik uključite puno piletine, puretine, kravljeg sira, jaja, zob i jogurt. Ove namirnice predstavljaju bogat izbor aminokiselina koje potiču izlučivanje dopamina (kemikalije koja prenosi poruke između živčanih stanica i mišića).
Izbjegavajte alkohol, kofein, šećer i stresne situacije koje snizuju razinu dopamina. Šećer je posebno štetan za impulzivne jedače jer pogoršava žudnju za hranom. Tjelovježbom također možete povisiti razinu dopamina u mozgu i pospješiti cirkulaciju. Bavite se nekom aerobnom aktivnošću 30 minuta dnevno – trčite ili žustro hodajte, plešite, plivajte, igrajte badminton, čistite dvorište metlom. Jogom probajte utjecati na svoju usredotočenost – meditirajte. Dan započnite zelenim čajem. Osim što je krcat antioksidansima i na taj nas način štiti od upala, on povećava dotok krvi u mozak, pogotovo prefrontalni korteks.
Emocionalni jedači
Ovo može pojačati negativnost, sniziti motivaciju i samopoštovanje. Ujedno je i smanjena aktivnost u prefrontalnom korteksu, što objašnjava loše odluke kada je u pitanju hrana.
Emocionalni jedači ne bi trebali slijediti režim prehrane s puno proteina ili puno ugljikohidrata. Njihov izbor treba biti mediteranska prehrana – masna riba poput tune, lososa i skuše, puno svježeg povrća i voća. Također im odgovara dijeta u zoni (mješavina zdravih masnoća, proteina i ugljikohidrata). Provjerite razinu vitamina D – njegov je manjak čest kod depresivnih i pretilih osoba ili pak onima s problematičnim pamćenjem.
Povećajte unos omega-3 masnih kiselina putem ribe, oraha, avokada i zelenog lisnatog povrća. Također možete uzimati dodatke hrani s ribljim uljem. Premalo omege-3 povezano je s depresijom i pretilošću.
Nemojte izbjegavati obitelj i prijatelje. Odaberite vrstu tjelesne aktivnosti koja uključuje druženje.
Tjeskobni jedači
Tjeskobnim jedačima se ne preporučuje dijeta s ograničenim unosom kalorija jer će glad povisiti razinu hormona stresa kortizola. Za njih je dijeta u zoni ili makrobiotika. Namirnice koje biste trebali jesti su banane, brokule, smeđa riža, citrusno voće i orašasti plodovi. Opustite se vježbajući jogu ili Tai Chi. Ako imate problema sa snom, prije počinka popijte čaj od melise, valerijanu ili kavu. U smanjenju tjeskobe vam mogu pomoći dodaci s vitaminom B6 i magnezijem. Smanjite unos alkohola, gaziranih pića i kofeina, koji pojačavaju osjećaj stresa.
Ordinacija.hr
"Gotovo sve dijete imaju pristup 'sve odgovara svima', no naše istraživanje kroz prethodnih 20 godina je pokazalo kako ista dijeta može jednima koristiti, a drugima naštetiti", objasnio je dr. Amen koji je identificirao uzorke ponašanja povezane s mozgom. Ovi se uzorci odražavaju na način na koji jedemo, točnije kako se prejedamo.
"Vaš mozak vas odvaja od stola i kaže kada ste dovoljno jeli. Vaš mozak vam daje dopuštenje za drugom zdjelicom sladoleda", slikovito je opisao autor knjige The Amen Solution.
Koji ste vi tip? Ako je vaš odgovor "često" na 3 ili više pitanja, tada je riječ o vašem stilu jedenja.
Kompulzivni jedači
- Koncentrirate li se na negativne misli?
- Brinete li se previše?
- Imate li sklonost kompulzivnom ponašanju ili onom koje vodi ovisnosti?
- Zamjerate li drugima nešto?
- Uzrujate li se ako se stvari ne odviju po vašim željama?
- Jeste li skloni suprotstavljanju ili argumentiranju?
- Imate odbojnost prema promjeni?
- Stvari moraju biti napravljene na određeni način?
Prema dr. Amenu, čest uzrok ovakve prenaglašene aktivnosti je niska razina neurotransmitera serotonina. Ako ste kompulzivan jedač, neće vam pomoći visokoproteinske dijete, kao što su Atkinsova ili Dukan dijeta.
Odaberite režim prehrane sa zdravim ugljikohidratima (Weight Watchers, dijeta s niskim glikemijskim indeksom) jer oni podižu razinu serotonina. Koncentrirajte se na namirnice koje će povećati količinu serotonina kao što su banane, cikla, smeđa riža, kravlji sir, biljni čaj, losos, skuša, suncokretove sjemenke i puretina.
Aerobnim vježbanjem ćete također povisiti razinu serotonina u mozgu i tako prestati razmišljati o masnoj hrani. Izbjegavajte jedenje po noći jer na taj način zbunjujete svoje tijelo – ono misli kako mora skladištiti masnoću. Nemojte otpisati dodatke prehrani koji pospješuju razinu serotonina (5-HTP, gospina trava).
Impulzivni jedači
- Teško se koncentrirate?
- Ne obraćate pozornost na detalje?
- Može li vas se lako omesti?
- Jeste li skloni odgađanju?
- Jeste li nemirni?
- Gubite li predmete?
- Izbrbljate li često odgovore i prekidate li druge?
- Govorite li nešto bez razmišljanja?
- Trebate li kofein ili nikotin kako biste se koncentrirali?
Ako pravilno funkcionira, lako ćemo odbiti drugu krišku torte, no ukoliko ne radi, osoba će imati problema s koncentracijom i bit će impulzivna. Alkohol može smanjiti aktivnost ovog dijela mozga i zato odgovornost nije odlika pijanih osoba.
Impulzivnim jedačima neće odgovarati režim prehrane s puno ugljikohidrata – bilo što što povisuje razinu serotonina umirit će mozak i pogoršati ponašanje jer će smanjiti ionako smanjenu kontrolu. S druge strane, probajte prehranu s puno proteina i malo ugljikohidrata. Na svoj jelovnik uključite puno piletine, puretine, kravljeg sira, jaja, zob i jogurt. Ove namirnice predstavljaju bogat izbor aminokiselina koje potiču izlučivanje dopamina (kemikalije koja prenosi poruke između živčanih stanica i mišića).
Izbjegavajte alkohol, kofein, šećer i stresne situacije koje snizuju razinu dopamina. Šećer je posebno štetan za impulzivne jedače jer pogoršava žudnju za hranom. Tjelovježbom također možete povisiti razinu dopamina u mozgu i pospješiti cirkulaciju. Bavite se nekom aerobnom aktivnošću 30 minuta dnevno – trčite ili žustro hodajte, plešite, plivajte, igrajte badminton, čistite dvorište metlom. Jogom probajte utjecati na svoju usredotočenost – meditirajte. Dan započnite zelenim čajem. Osim što je krcat antioksidansima i na taj nas način štiti od upala, on povećava dotok krvi u mozak, pogotovo prefrontalni korteks.
Emocionalni jedači
- Jeste li prilično negativni?
- Dosađujete li se? Nezadovoljni ste?
- Imate manjak energije?
- Ne zanima vas zabava?
- Osjećate li se očajno ili bespomoćno?
- Plačete li često?
- Imate li nisko samopoštovanje?
- Izbjegavate li članove obitelji ili prijatelje?
- Jeste li tužni?
Ovo može pojačati negativnost, sniziti motivaciju i samopoštovanje. Ujedno je i smanjena aktivnost u prefrontalnom korteksu, što objašnjava loše odluke kada je u pitanju hrana.
Emocionalni jedači ne bi trebali slijediti režim prehrane s puno proteina ili puno ugljikohidrata. Njihov izbor treba biti mediteranska prehrana – masna riba poput tune, lososa i skuše, puno svježeg povrća i voća. Također im odgovara dijeta u zoni (mješavina zdravih masnoća, proteina i ugljikohidrata). Provjerite razinu vitamina D – njegov je manjak čest kod depresivnih i pretilih osoba ili pak onima s problematičnim pamćenjem.
Povećajte unos omega-3 masnih kiselina putem ribe, oraha, avokada i zelenog lisnatog povrća. Također možete uzimati dodatke hrani s ribljim uljem. Premalo omege-3 povezano je s depresijom i pretilošću.
Nemojte izbjegavati obitelj i prijatelje. Odaberite vrstu tjelesne aktivnosti koja uključuje druženje.
Tjeskobni jedači
- Jeste li općenito prilično nervozni i tjeskobni?
- Jeste li skloni paničarenju?
- Dobivate li tenzijske glavobolje?
- Jeste li skloni predviđanju najgoreg scenarija?
- Izbjegavate li sukobe?
- Bojite li se da će vas drugi analizirati u tančine?
- Jeste li radoholičar?
- Nedostaje li vam samopouzdanja u vlastite sposobnosti?
- Očekuje te li da će se nešto loše dogoditi?
- Može li vas se lako preplašiti?
Tjeskobnim jedačima se ne preporučuje dijeta s ograničenim unosom kalorija jer će glad povisiti razinu hormona stresa kortizola. Za njih je dijeta u zoni ili makrobiotika. Namirnice koje biste trebali jesti su banane, brokule, smeđa riža, citrusno voće i orašasti plodovi. Opustite se vježbajući jogu ili Tai Chi. Ako imate problema sa snom, prije počinka popijte čaj od melise, valerijanu ili kavu. U smanjenju tjeskobe vam mogu pomoći dodaci s vitaminom B6 i magnezijem. Smanjite unos alkohola, gaziranih pića i kofeina, koji pojačavaju osjećaj stresa.
Ordinacija.hr
In this article:dijeta, mozak, mršavljenje, osobnost, prehrana, protein, ugljikohidrat, vitamin
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login