Ako je voda je izvor života, jesmo li svjesni da se zalihe čiste vode na Zemlji smanjuju? Zapitamo li se ikada koliko vode potrošimo dok peremo zube, ruke, svoje tijelo, te čime sve peremo suđe ili rublje?
U pojedinim dijelovima svijeta voda je vrjednija od novca, zlata ili bilo kojeg drugog materijalnog dobra.
Prosječna potrošnja vode u hrvatskim kućanstvima po stanaru iznosi oko 150 litara dnevno. Zanimljiva je i činjenica da je u razvijenim zemljama potrošnja vode značajno veća. Tako prosječni američki građanin potroši i 500 litara dnevno dok istovremeno, u nekim državama Azije i Afrike, jedna osoba dnevno potroši manje od 10 litara na dan.
Koja sredstva za čišćenje, općenito, koristimo?
Ne postoji kućanstvo koje na svojoj polici nema zalihu deterdženata za pranje rublja i čišćenje u kućanstvu. Kako se riješiti mrlja na odjeći, kako će odjeća mirisati, čime ćemo oprati podove… Kako učiniti dom blistavo čistim? Najčešće je to pitanje praktičnosti nego činjenice koliko ti isti deterdženti štete i našem zdravlju, ali i okolišu općenito.
A, ništa ne čistimo, a da pri tome nismo koristili vodu. Kako vam zvuči ideja o razgledavanju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda? Ne djeluje baš privlačno.
Također, istraživanja pokazuju da zrak u kućanstvima može biti dva do pet puta zagađeniji nego vani, te da se u našim domovima može nalaziti 10 do 30 kilograma toksičnih materijala. Ako se pitate odakle toliko toksičnih stvari, odgovor je da se ona kriju svugdje – od plastične ambalaže, preko sredstava za čišćenje kuće, do vrtnih pesticida i gnojiva.
Što sredstva za čišćenje skrivaju?
Neki od glavnih zagađivača upravo su skriveni u sredstvima za čišćenje koja znaju sadržavati agresivne i toksične kemikalije, ali i mirise. Kao jednu zanimljivu činjenicu navodimo kako je Nacionalni institut za sigurnost i zdravlje u SAD-u utvrdio da je čak jedna trećina tvari koje se koriste u industriji mirisa otrovno. Odatle učestale pojave alergija i astme, ostalih iritacija dišnih puteva, iritacija kože, nepravilnog rada endokrinih žlijezdi pa čak i nekih vrsta karcinoma.
Umjetna bojila, parfemi i sulfati dio su proizvoda za pranje rublja. I upravo se u ovoj činjenici krije dobar dio odgovora na pitanja vezana uz povećan broj brojnih bolesti.
Što krivo radimo
Ako to pogledamo u našoj svakodnevici, shvatit ćemo da nerijetko mislimo kako više deterdženta za pranje rublja u perilici znači čišće i mirisnije rublje. Osim što će višak deterdženta oštetiti perilicu rublja i učiniti rublje grubljim, ako se deterdžent ne ispere dobro, može doći do iritacije kože ili alergija.
Dalje, alergije su osobito izražene kada su u pitanju omekšivači od kojih neki sadrže preko 15 štetnih sastojaka poput tvari za omekšavanje vode, brojne enzime, formaldehid koji osim što je alergen, u određenoj je mjeri i kancerogen. Brojne studije upozoravaju na štetnost ftalata jer utječu na hormonsku ravnotežu, a sudjeluju i u povećanju rizika od raka jajnika, dojki i testisa.
Primjerice, fosfati se, osim u deterdžentima upotrebljavaju i u pastama za zube, sredstvima za čišćenje, bojama, ali i hrani, pa bi bilo najbolje da ih što više izbjegavate kako bi očuvali okoliš.
I dalje možete imati blistavo čist dom, ali na održiv i odgovoran način!
Vrijeme je da odaberite sredstva za čišćenje koji brinu o vašem rublju i domu, ali i o okolišu. Korištenje ekološki prihvatljivih i manje toksičnih proizvoda za pranje i čišćenje može značajno smanjiti izloženost štetnim kemikalijama. Također, važno je pažljivo čitati etikete proizvoda za čišćenje kako bi bili svjesni potencijalno štetnih kemikalija koje ti proizvodi sadrže.
Naše su bake svoje domove održavale čistima i mirisnima unatoč činjenici da nisu koristile moderna kemijska sredstva. Više o tome možete pronaći OVDJE.
Razmislimo i o količini proizvoda koje koristimo. Manje je više! Ponekad su manje količine dovoljne za učinkovito čišćenje čime automatski smanjujemo količinu kemikalija koja se ispušta u okoliš.
