I kako se osjećam na pragu trećeg desetljeća? Akademska građanka s dvoje djece i s poslovnim nastojanjima, ne mogu se požaliti.
Kada rekapituliram, što se često čini na ovakve obljetnice, sve u svemu i nije tako loše. Istina, neke stvari koje snivaš u peto.. ili desetogodišnjem planu i dalje su neispunjene, ali mislim da su mnogima u ovim okolnostima životna nastojanja stavljenja na čekanje ili odgodu.
Na pamet mi pada vic koji sam sasvim nedavno čula o razlikama između Francuskinje i Hrvatice. Francuskinja s lijeve strane ima muža, s desne strane ljubavnika, iza sebe sumnjivu prošlost, ispred sebe blistavu budućnost, a na glavi šešir. Hrvatica, pak, s lijeve strane ima vrećice, s desne strane djecu, iza sebe lijepu prošlost, ispred sebe ne vidi budućnost, a na glavi muža.
Dodajmo tome da Francuskinje žive najduže od žena svih nacija da ovaj crnohumorni vic bude ubojitiji. Uostalom, što će Hrvaticama dug život bez perspektive?!
Spomen Francuskinja još je značajniji na današnji dan – obljetnicu pada Bastille i početak Francuske revolucije koja je označila eru oslobađanja od feudalizma, ovisnosti i osobne neslobode ljudi. Paradoksalno ako se uzme u obzir paradigma Hrvatice koja je s lijeve strane u dužničkom, a s desne strane i odozgora u familijarnom ropstvu, tako čestom na našim prostorima.
No, na stranu s crnjacima. Kako ćeš proslaviti rođendan, pitaju me čestitari. Ne znam, mislim da ću ove godine preskočiti proslavu, odgovaram. Moja dugogodišnja tradicija fešta uključivala je, u maniri Seksa i grada, moje 4 najdraže frendice na večeri u restoranu. Ove godine, stežemo remenje, što zbog recesije, što zbog malih slinavica koje su mi oduzele svu pažnju. I tako je još jedna djevojačka navada došla svome kraju.
Ususret novom desetljeću, kreću i nove tradicije. Uz nove ljude u životu, dolaze i nove navike. A s novim navikama i nove uspomene – one obiteljske. Neprocjenjive!
Sve u svemu, i Hrvatice svog konja za trku imaju.
Dvojčeki
Kada rekapituliram, što se često čini na ovakve obljetnice, sve u svemu i nije tako loše. Istina, neke stvari koje snivaš u peto.. ili desetogodišnjem planu i dalje su neispunjene, ali mislim da su mnogima u ovim okolnostima životna nastojanja stavljenja na čekanje ili odgodu.
Na pamet mi pada vic koji sam sasvim nedavno čula o razlikama između Francuskinje i Hrvatice. Francuskinja s lijeve strane ima muža, s desne strane ljubavnika, iza sebe sumnjivu prošlost, ispred sebe blistavu budućnost, a na glavi šešir. Hrvatica, pak, s lijeve strane ima vrećice, s desne strane djecu, iza sebe lijepu prošlost, ispred sebe ne vidi budućnost, a na glavi muža.
Dodajmo tome da Francuskinje žive najduže od žena svih nacija da ovaj crnohumorni vic bude ubojitiji. Uostalom, što će Hrvaticama dug život bez perspektive?!
Spomen Francuskinja još je značajniji na današnji dan – obljetnicu pada Bastille i početak Francuske revolucije koja je označila eru oslobađanja od feudalizma, ovisnosti i osobne neslobode ljudi. Paradoksalno ako se uzme u obzir paradigma Hrvatice koja je s lijeve strane u dužničkom, a s desne strane i odozgora u familijarnom ropstvu, tako čestom na našim prostorima.
No, na stranu s crnjacima. Kako ćeš proslaviti rođendan, pitaju me čestitari. Ne znam, mislim da ću ove godine preskočiti proslavu, odgovaram. Moja dugogodišnja tradicija fešta uključivala je, u maniri Seksa i grada, moje 4 najdraže frendice na večeri u restoranu. Ove godine, stežemo remenje, što zbog recesije, što zbog malih slinavica koje su mi oduzele svu pažnju. I tako je još jedna djevojačka navada došla svome kraju.
Ususret novom desetljeću, kreću i nove tradicije. Uz nove ljude u životu, dolaze i nove navike. A s novim navikama i nove uspomene – one obiteljske. Neprocjenjive!
Sve u svemu, i Hrvatice svog konja za trku imaju.
Dvojčeki
You must be logged in to post a comment Login