Nakon što je nekoliko stotina radnika Getroa i Magme ostalo početkom godine bez posla, recesijski otkazi se nastavljaju i dalje. Stručnjaci procjenjuju da bi posao moglo izgubiti i do 2000 radnika u drvnoj industriji, a u tekstilnoj oko 3000. A predviđa se da građevinskoj struci prijeti čak 10.000 otkaza. Pridoda li se tome kemijska te industrija autodijelova i svih koji većinom nešto izvoze, situacija nije nimalo sjajna.
Zato Sindikati predlažu da Vlada svojom intervencijom spasi radnike od recesijskih otkaza.
Započeti velike infrastrukturne projekte
Svaka Vlada provodi ekonomsku politiku koja ima tri cilja; povećanje gospodarskog rasta, povećanje standarda građana i povećanje broja zaposlenih osoba.
– Zadatak je svake Vlade da se bori za povratak „optimizma” svojih potrošača i proizvođača te ulagača. To može činiti trojako: zakonodavno, psihološki i financijski. Kao što je to najavio Barack Obama, kao što to čini Njemačka, Španjolska te brojne europske zemlje, vlade spašavaju radnike od recesije tako da same započinju sa investicijama u velike infrastrukturne projekte kako bi dale privatnim tvrtkama poslove, sačuvale postojeća radna mjesta i stvorile nova – rekla je Ana Knežević, predsjednica SSSH.
A ti su projekti – mostovi, gradnja bolnica, vrtića itd. U ovim projektima Vlada ne gura sa tržišta business sektor, nego se s njime udružuje. Drugi je način povrat poreza, tumači Knežević, odnosno porezne olakšice koje neke zemlje daju poreznim obveznicima da bi izravno poticale njihovu potrošnju, točnije da bi nadoknadile onaj pad kupovne moći koji je uzrokovan rastom cijena.
Zaštita siromašnih
Zakonodavno, kroz socijalnu politiku, socijalnu skrb i naknade mora štititi one koji ostaju bez posla ili koji rade, a temeljem svojih dohodaka su faktički siromašni.
Glede cijena, one se uglavnom određuju slobodno na tržištu, ali to nije slučaj s cijenama onih dobara, proizvoda i usluga kojima se ne trguje na slobodnom tržištu.
Države utječu na cijene svih proizvoda ili usluga koje, ili proizvodi ili njima trguje jedno poduzeće (struja, energetika), ili gdje se cijene određuju zakonski od strane države ili grada. To su cijene parkinga, participacija u zdravstvu, troškovi izdavanja dozvola za pokretanje poslova, izgradnju kuće itd.
Posebno su sporne cijene energenata o kojima građani ovise i ne mogu preko noći odlučiti da neće više: kupovati plin ili se koristiti uslugama centralnog grijanja itd. Dakle, to je prvo uporište gdje državne agencije mogu direktno odbaciti povećanje cijena.
Drugo, država je vlasnik energetskih poduzeća, stopostotni vlasnik poduzeća Plinacro i vlasnik značajnog udjela u holdingu Ina, ona kao vlasnik, putem Skupštine dioničara, brani nacionalni interes održavanja kupovne moći u zemlji na način da se odluči ne povećati cijene.
Pomoć kroz jamstvene fondove
Predsjednica SSSH smatra da bi malim i srednjim poduzetnicima od koristi bili jamstveni fondovi. Primjerice, jamstvena agencija HAMAG (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo) pomaže malim poduzetnicima u financiranju. S obzirom da nemaju veliku založbenu imovinu, bankama nisu zanimljivi. Međutim, uz podršku agencije banke su im voljne dati kredite za pokretanje ili održavanje proizvodnje.
HBOR-a (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) potiče poduzeća s ciljem razvoja gospodarstva. To su uglavnom projekti dobrih proizvoda i usluga koje druge komercijalne banke ne mogu financirati radi tržišnih rizika koje novi proizvodi sa sobom nose.
– Udar na džep već osiromašenih građana može se smanjiti prije svega odgađanjem svih reformskih i cjenovnih projekata čiji je rezultat povećanje troškova života. I to svugdje gdje država može utjecati na nepovećanje cijena kao regulator te kao vlasnik poduzeća koji pružaju uslugu od nacionalnog interesa kao što je energent – bilo da se radi o grijanju, pružanju zdravstvene zaštite itd.
Antimonopolske mjere
Država se mora također brinuti preko posebne Agencije za zaštitu tržišne utakmice da se niti jedno poduzeće ili skup poduzeća ne nađu u poziciji da postanu monopolisti. Tako neće moći samostalno nametati i povećavati cijene. To se radi tzv. antimonopolskim mjerama.
Na taj način omogućava se ili štiti zdrava tržišna utakmica koja potrošačima daje mogućnosti izbora. Mehanizmi kreiranja cijena se moraju držati pod kontrolom dok god se ne stvore okolnosti da se ponovno počnu povećavati plaće i mirovine.
Psihološki država djeluje na građane kada javno kaže da neće biti povećanja niti jedne cijene na koju ona može izravno utjecati. Tada građani mogu planirati svoje kupnje u 2009. godini s manjom dozom rizika i npr. promjeniti perilicu za rublje, upisati dijete na fakultet, kupiti peć, planirati obiteljski budžet i slično.
Knežević ističe i kako su posebno apelirali na Vladu da se pripremi izmijeniti Zakon o kamatama, koji bi onemogućavao bankama da dižu kamate na stambene kredite.
Zato Sindikati predlažu da Vlada svojom intervencijom spasi radnike od recesijskih otkaza.
Započeti velike infrastrukturne projekte
Svaka Vlada provodi ekonomsku politiku koja ima tri cilja; povećanje gospodarskog rasta, povećanje standarda građana i povećanje broja zaposlenih osoba.
– Zadatak je svake Vlade da se bori za povratak „optimizma” svojih potrošača i proizvođača te ulagača. To može činiti trojako: zakonodavno, psihološki i financijski. Kao što je to najavio Barack Obama, kao što to čini Njemačka, Španjolska te brojne europske zemlje, vlade spašavaju radnike od recesije tako da same započinju sa investicijama u velike infrastrukturne projekte kako bi dale privatnim tvrtkama poslove, sačuvale postojeća radna mjesta i stvorile nova – rekla je Ana Knežević, predsjednica SSSH.
A ti su projekti – mostovi, gradnja bolnica, vrtića itd. U ovim projektima Vlada ne gura sa tržišta business sektor, nego se s njime udružuje. Drugi je način povrat poreza, tumači Knežević, odnosno porezne olakšice koje neke zemlje daju poreznim obveznicima da bi izravno poticale njihovu potrošnju, točnije da bi nadoknadile onaj pad kupovne moći koji je uzrokovan rastom cijena.
Zaštita siromašnih
Zakonodavno, kroz socijalnu politiku, socijalnu skrb i naknade mora štititi one koji ostaju bez posla ili koji rade, a temeljem svojih dohodaka su faktički siromašni.
Glede cijena, one se uglavnom određuju slobodno na tržištu, ali to nije slučaj s cijenama onih dobara, proizvoda i usluga kojima se ne trguje na slobodnom tržištu.
Države utječu na cijene svih proizvoda ili usluga koje, ili proizvodi ili njima trguje jedno poduzeće (struja, energetika), ili gdje se cijene određuju zakonski od strane države ili grada. To su cijene parkinga, participacija u zdravstvu, troškovi izdavanja dozvola za pokretanje poslova, izgradnju kuće itd.
Posebno su sporne cijene energenata o kojima građani ovise i ne mogu preko noći odlučiti da neće više: kupovati plin ili se koristiti uslugama centralnog grijanja itd. Dakle, to je prvo uporište gdje državne agencije mogu direktno odbaciti povećanje cijena.
Drugo, država je vlasnik energetskih poduzeća, stopostotni vlasnik poduzeća Plinacro i vlasnik značajnog udjela u holdingu Ina, ona kao vlasnik, putem Skupštine dioničara, brani nacionalni interes održavanja kupovne moći u zemlji na način da se odluči ne povećati cijene.
Pomoć kroz jamstvene fondove
Predsjednica SSSH smatra da bi malim i srednjim poduzetnicima od koristi bili jamstveni fondovi. Primjerice, jamstvena agencija HAMAG (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo) pomaže malim poduzetnicima u financiranju. S obzirom da nemaju veliku založbenu imovinu, bankama nisu zanimljivi. Međutim, uz podršku agencije banke su im voljne dati kredite za pokretanje ili održavanje proizvodnje.
HBOR-a (Hrvatska banka za obnovu i razvoj) potiče poduzeća s ciljem razvoja gospodarstva. To su uglavnom projekti dobrih proizvoda i usluga koje druge komercijalne banke ne mogu financirati radi tržišnih rizika koje novi proizvodi sa sobom nose.
– Udar na džep već osiromašenih građana može se smanjiti prije svega odgađanjem svih reformskih i cjenovnih projekata čiji je rezultat povećanje troškova života. I to svugdje gdje država može utjecati na nepovećanje cijena kao regulator te kao vlasnik poduzeća koji pružaju uslugu od nacionalnog interesa kao što je energent – bilo da se radi o grijanju, pružanju zdravstvene zaštite itd.
Antimonopolske mjere
Država se mora također brinuti preko posebne Agencije za zaštitu tržišne utakmice da se niti jedno poduzeće ili skup poduzeća ne nađu u poziciji da postanu monopolisti. Tako neće moći samostalno nametati i povećavati cijene. To se radi tzv. antimonopolskim mjerama.
Na taj način omogućava se ili štiti zdrava tržišna utakmica koja potrošačima daje mogućnosti izbora. Mehanizmi kreiranja cijena se moraju držati pod kontrolom dok god se ne stvore okolnosti da se ponovno počnu povećavati plaće i mirovine.
Psihološki država djeluje na građane kada javno kaže da neće biti povećanja niti jedne cijene na koju ona može izravno utjecati. Tada građani mogu planirati svoje kupnje u 2009. godini s manjom dozom rizika i npr. promjeniti perilicu za rublje, upisati dijete na fakultet, kupiti peć, planirati obiteljski budžet i slično.
Knežević ističe i kako su posebno apelirali na Vladu da se pripremi izmijeniti Zakon o kamatama, koji bi onemogućavao bankama da dižu kamate na stambene kredite.
You must be logged in to post a comment Login