Po treći puta u Hrvatskoj dodijeljene su stipendije mladim znanstvenicama, a dodjeljuju ih UNESCO i L’Oreal ADRIA. Prve dvije godine dodjeljivane su tri stipendije, no ove godine je povećan broj na četiri stipendistice.
– Kao i prošlih godina izbor nije bio jednostavan zbog većeg broja kvalitetnih i perspektivnih znanstvenica. Iz vlastitog iskustva znam koji su problemi i težine bavljenja znanošću. Ocjenjivao se njihov rad napravljen ovdje, u Hrvatskoj, što daje dodatnu težinu izboru, – rekla je akademkinja Sibila Jelaska, predsjednica natječajnog povjerenstva „Za žene u znanosti“.
Kriteriji za izbor je bila je završna faza pripreme doktorske disertacije i dob do 35 godina. Stipendija služi kao poticaj za znanstveno usavršavanje i edukaciju. Iznos od 4000 eura iskoristiv je godinu dana.
Sonja Antić
Diplomirala je na području neurologije. Trenutno je na specijalizaciji i radi kao liječnica u klinici za neurologiju KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, gdje istražuje "Utjecaj slušne stimulacije na moždanu vazoreaktivnost". Svojim istraživanjem pokušava znanstveno dokazati utjecaj glazbe na ljudski mozak te je time pružila uvid u mogućnost rehabilitacije glazbom. U slobodno vrijeme bavi se bavi amaterskom fotografijom i svira klavir.
– Stvar je u tome da naš mozak funkcionira na vrlo sličan način kao i glazba. Ima podjednako strukturiran ritam i impulse. Moj rad se bazira na aktivaciji određenih dijelova mozga pri slušanju glazbe. Tada u mozgu dolazi do ubrzanja protoka krvi. Novost je ta da se isti efekt poboljšanja cirkulacije može provesti i kod primjerice ljudi koji su preboljeli moždani udar,- objasnila je Sonja Antić.
Navela je i da nije bitno koju vrstu glazbe slušamo već je važno da onaj tko sluša glazbu uživa u njoj.
Ivana Bešlić
Diplomirala je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti 2002. godine, smjer fizika. Ostala je raditi na fakultetu kao znanstveni novak na projektu "Atomi i molekule u reduciranim prostorima". Tema njezine doktorske disertacije je "Osnovno stanje klastera helija i spin-polariziranog vodika", a radi se o mogućem postojanju novih molekula pri vrlo niskim temperaturama.
Za ovu stipendiju sam saznala preko svoje profesorice i mentorice, te mi je jako drago da među ovim mladim znanstvenicama predstavljam Splitsko-dalmatinsku županiju,- ponosno je rekla Ivana Bešlić.
Ivana Buj
Diplomirala je, prva u svojoj generaciji na Zoologijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a tema njenog rada bila je biologija šišmiša roda Pipistrellus u Turopoljskom lugu.
– Žena u znanosti ima više nego što se obično smatra, čak i veoma mladih žena. Možda nekako imamo i skepsu prijaviti se na natječaj, možda se malo bojimo, ali znam puno kvalitetnih znanstvenica mlađih od 35 godina,- ističe Ivana Buj.
Zaposlena je na Zoologijskom zavodu Biološkog odjeka PMF-a u Zagrebu i otada sudjeluje u istraživanjima populacija slatkovodnih riba.
– Svaka donacija dobro dođe i super je što ne moramo nikome polagati računa kako ćemo to potrošiti,- objasnila je Buj.
Njezina doktorska disertacija je o vrsti slatkovodne ribe vijun, preciznije "Taksonomski položaj, filogenetski odnosi i morfološke osobine vijuna roda Cobitis (Cypriniformes; Actinopterygii) Dalmacije i Hercegovine". Primjena istraživanja odnosit će se na zaštitu vijuna na istraživanom području.
Osim što je uspješna znanstvenica, Ivana je i majka dvoje djece.
– Teško se baviti znanošću, jer za to ne postoji nikakvo radno vrijeme. Kada se radi na projektu onda je to i navečer, i vikendom. Ipak, bez djece zadovoljstvo ne bi bilo potpuno. Djeca donose radost i daju smisao mome poslu… I bake pomognu kada je potrebno, – priznaje Ivana Buj.
Danijela Horvatek
Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Tu danas radi na Zavodu za bolesti peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta. Tema njezine doktorske disertacije te ujedno znanstvenog istraživanja je "Campylobacter spp. izdvojen iz peradi u Republici Hrvatskoj – genska raznolikost i osjetljivost na antimikrobne pripravke", a želi dokazati u kojem je postotku perad mogući izvor zaraze za ljude.
– Iznos koji smo dobile i više je nego dovoljan, barem se meni tako čini, a s druge strane bit će ga lako potrošiti. Nadam se da ću sada moći produbiti svoje istraživanje, nabaviti novu literaturu koja je užasno skupa. Nadam se da ću si moći priuštiti put u Japan u rujnu na kongres gdje se 500 stručnjaka bavi samo s jednom jedinom bakterijom. Snažno želim da i ja budem ondje, – s optimizmom je najavila Danijela Horvatek.
– Kao i prošlih godina izbor nije bio jednostavan zbog većeg broja kvalitetnih i perspektivnih znanstvenica. Iz vlastitog iskustva znam koji su problemi i težine bavljenja znanošću. Ocjenjivao se njihov rad napravljen ovdje, u Hrvatskoj, što daje dodatnu težinu izboru, – rekla je akademkinja Sibila Jelaska, predsjednica natječajnog povjerenstva „Za žene u znanosti“.
Kriteriji za izbor je bila je završna faza pripreme doktorske disertacije i dob do 35 godina. Stipendija služi kao poticaj za znanstveno usavršavanje i edukaciju. Iznos od 4000 eura iskoristiv je godinu dana.
Sonja Antić
Diplomirala je na području neurologije. Trenutno je na specijalizaciji i radi kao liječnica u klinici za neurologiju KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, gdje istražuje "Utjecaj slušne stimulacije na moždanu vazoreaktivnost". Svojim istraživanjem pokušava znanstveno dokazati utjecaj glazbe na ljudski mozak te je time pružila uvid u mogućnost rehabilitacije glazbom. U slobodno vrijeme bavi se bavi amaterskom fotografijom i svira klavir.
– Stvar je u tome da naš mozak funkcionira na vrlo sličan način kao i glazba. Ima podjednako strukturiran ritam i impulse. Moj rad se bazira na aktivaciji određenih dijelova mozga pri slušanju glazbe. Tada u mozgu dolazi do ubrzanja protoka krvi. Novost je ta da se isti efekt poboljšanja cirkulacije može provesti i kod primjerice ljudi koji su preboljeli moždani udar,- objasnila je Sonja Antić.
Navela je i da nije bitno koju vrstu glazbe slušamo već je važno da onaj tko sluša glazbu uživa u njoj.
Ivana Bešlić
Diplomirala je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti 2002. godine, smjer fizika. Ostala je raditi na fakultetu kao znanstveni novak na projektu "Atomi i molekule u reduciranim prostorima". Tema njezine doktorske disertacije je "Osnovno stanje klastera helija i spin-polariziranog vodika", a radi se o mogućem postojanju novih molekula pri vrlo niskim temperaturama.
Za ovu stipendiju sam saznala preko svoje profesorice i mentorice, te mi je jako drago da među ovim mladim znanstvenicama predstavljam Splitsko-dalmatinsku županiju,- ponosno je rekla Ivana Bešlić.
Ivana Buj
Diplomirala je, prva u svojoj generaciji na Zoologijskom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a tema njenog rada bila je biologija šišmiša roda Pipistrellus u Turopoljskom lugu.
– Žena u znanosti ima više nego što se obično smatra, čak i veoma mladih žena. Možda nekako imamo i skepsu prijaviti se na natječaj, možda se malo bojimo, ali znam puno kvalitetnih znanstvenica mlađih od 35 godina,- ističe Ivana Buj.
Zaposlena je na Zoologijskom zavodu Biološkog odjeka PMF-a u Zagrebu i otada sudjeluje u istraživanjima populacija slatkovodnih riba.– Svaka donacija dobro dođe i super je što ne moramo nikome polagati računa kako ćemo to potrošiti,- objasnila je Buj.
Njezina doktorska disertacija je o vrsti slatkovodne ribe vijun, preciznije "Taksonomski položaj, filogenetski odnosi i morfološke osobine vijuna roda Cobitis (Cypriniformes; Actinopterygii) Dalmacije i Hercegovine". Primjena istraživanja odnosit će se na zaštitu vijuna na istraživanom području.
Osim što je uspješna znanstvenica, Ivana je i majka dvoje djece.
– Teško se baviti znanošću, jer za to ne postoji nikakvo radno vrijeme. Kada se radi na projektu onda je to i navečer, i vikendom. Ipak, bez djece zadovoljstvo ne bi bilo potpuno. Djeca donose radost i daju smisao mome poslu… I bake pomognu kada je potrebno, – priznaje Ivana Buj.
Danijela Horvatek
Diplomirala je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Tu danas radi na Zavodu za bolesti peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta. Tema njezine doktorske disertacije te ujedno znanstvenog istraživanja je "Campylobacter spp. izdvojen iz peradi u Republici Hrvatskoj – genska raznolikost i osjetljivost na antimikrobne pripravke", a želi dokazati u kojem je postotku perad mogući izvor zaraze za ljude.
– Iznos koji smo dobile i više je nego dovoljan, barem se meni tako čini, a s druge strane bit će ga lako potrošiti. Nadam se da ću sada moći produbiti svoje istraživanje, nabaviti novu literaturu koja je užasno skupa. Nadam se da ću si moći priuštiti put u Japan u rujnu na kongres gdje se 500 stručnjaka bavi samo s jednom jedinom bakterijom. Snažno želim da i ja budem ondje, – s optimizmom je najavila Danijela Horvatek.
You must be logged in to post a comment Login