Kakav tajanstveni život vodi biljka?

window-box-891985_1920

Stigla nam je šarena jesen, kada kažemo šarena svi podrazumijevamo bjelogorična stabla obučena u zlatno-žute-crvene haljinice. Većina tu prestaje razmišljati o biljkama i kreće dalje. Danas vas želim zaustaviti, želim da sa mnom otkrijete tajni svijet biljki, da, njihov tajanstveni život?! Sigurno se pitate: Ma kakav tajanstveni život vodi statična biljka? Što, zar zna pričati? Upravo je to jedna od tajni koju želim, danas, podijeliti s vama!

Svi smo u djetinjstvu čitali prekrasne i čarobne bajke I.B. Mažuranić, one su ostavile traga, sigurna sam, na svakom djetetu, a pričale su nam o šumama, posebnim stablima, čudnovatim bićima stanovnicima šuma. Mašta nas je vodila u ta prekrasna mjesta našeg uma, mogli smo gotovo čuti kako stabla šapuću glavnim junacima kuda da idu, kako da se spase, što da rade. Mogli bismo reći da su ih ta velebna stabla čuvala na neki svoj nama neobjašnjiv i neshvatljiv način.

pexels-photo-302588

Što biste rekli na to da je dokazano, raznim istraživanjima, da stabla i biljke komuniciraju, da nas prepoznaju, pokušavaju zaštiti, riječju da nas VOLE. Vau, sigurno ste skeptični prema ovim tvrdnjama.

Pogledajte ovu prekrasnu fotografiju cvijeta, vrlo je neobična jer je fotografirana posebnom tehnikom koja jasno prikazuje energiju unutar biljke, ona je snažna, živa i emitira se uokolo cvijeta.

Oduvijek znamo da biljka započinje svoj život iz zametka, da raste, cvjeta, diše, hrani se, eliminira balaste, razmnožava se, stari i na kraju umire. Gotovo kao i čovjek, da znam čovjek je inteligentno biće (bar se to od njega očekuje) a vjerovali smo da biljka nije.

Hajde da nas znanstvenici, istraživači i pioniri u tom području, razuvjere.

Znanstvenik George Bassel i njegovi suradnici sa Sveučilišta u Birminghamu u Velikoj Britaniji objavili su u lipnju 2017. rezultate najnovije studije u kojoj tvrde da se stanice unutar biljne sjemenke ponašaju kao i ljudski mozak (znanstvena revija Proceedings of the National Academy of Sciences, vol.114, no. 25, 2017.)

Radi se o maloj grupi stanica koja je u stanju procijeniti vanjske uvjete i ovisno o analizi uvjeta u okolini odrediti način svog ponašanja. Primjer takvog izbora ponašanja biljke je odabir pravog trenutka za pokretanje procesa klijanja.

“Odluka kada proklijati je najvažnija odluka za cijelog života svake biljke. Proklija li prerano, stradat će od hladnoće, proklija li kasno, ugrozit će je druge biljke i zaostat će u razvoju”, navodi se u uvodnom dijelu navedenog istraživanja.

Rezultati istraživanja pokazuju kako odluku o klijanju donose male stanice u zametku biljke, koje djeluju poput mozga kod ljudi i životinja. Grupe tih stanica komuniciraju međusobno pomoću pokretnih hormona, što je sličan analogni mehanizam koji se odvija i u mozgu čovjeka pri odlučivanju hoće li mirovati ili će se pokrenuti.

jesen-horoskop

Znanstvenik Dr. Iain Johnston usporedio je način na koji biljka pomno analizira okolinu kako bi klijala s čovjekom koji pročita nekoliko različitih kritika, a tek onda ide u kino pogledati neki film, a Stefano Mancuso, vodeći znanstvenik i osnivač polja neurologije biljaka, već 2015. godine izjavio je sljedeće: “Najnovije studije biljnog svijeta su pokazale da biljke osjećaju, komuniciraju između sebe i sa životinjskim svijetom, spavaju, sjećaju se, pa čak su u stanju i manipulirati druge vrste. Ovo se može opisati kao jedan vid inteligencije.“ (Mancuso S., Viola A.: Brilliant Green – The Surprising History and Science of Plant Intelligence, Island Press, Washington, 2015.)

Vau, da li možete pojmiti sva ova senzacionalna otkrića? Biljke su dakle bića, različita od nas, ali definitivno bića, osjećaju bol, hladnoću, toplinu, dobronamjernost, neprijateljstvo…. sve. Ludo, ha? Da napišem i ilustriram slikovnicu u kojoj drveća razgovaraju s djecom većina bi zaključila da imam dobro razvijenu maštu, a ispostavlja se da je to lako dokaziva stvarnost. Život kao takav, njegove vrijednosti, fokusi, spoznaje, ciljevi neumitno se mijenjaju, sve je podložno promjeni odnosno sazrijevanju, pa tako vjerujem da se mijenja i razvija ljudska vrsta. Želim vjerovati da postajemo svjesniji, odgovorniji, empatičniji, blaži, dobrohotniji humanoidi. Promatrajući ta prekrasna, besprijekorno savršena stvorenja biljnog svijeta ništa nam dugo ni ne preostaje, zar ćemo biti gori od bugenvilije (bogumila)?

gradski vrtovi2

Sigurna sam da se slažemo da je prelijepa, kao i svako od nas, svi smo prelijepi samo se na to moramo koncentrirati, a ne na ono što nam nedostaje. Na onom što nam nedostaje moramo raditi, kao što čovjek uzgaja i njeguje biljku, tada i taj dio naše osobnosti postaje naš rast i naše blago. Užurbani i stresni način života oduzima nam vrijeme koje posjedujemo i troši ga na strah, brigu, nervozu, nezadovoljstvo. Pjesnici kažu da je ljepota u oku promatrača, dakle ne možemo vidjeti ni iskusiti lijepo ako ono već nije u nama. Gledajući u ljepotu prirode vraćamo se, na tako jednostavan način, u svoje središte, punimo svoje depoe mirom, skladom, tišinom, jednostavnošću. Jedna od svrha postojanja te silne ljepote koja nas okružuje jest da nas na nju podsjeća i u nju vraća. Slažete li se?

Svakako želim vam otkriti još poneku tajnu komunikacije biljaka. Godine 2005. u Firenzi je osnovan i Međunarodni laboratorij neurologije biljaka, koji između ostalih znanstvenih područja, istražuje i područje psihologije biljaka i ponašanja biljaka, te znanstvenim radovima potkrjepljuje činjenicu da su biljke inteligentni organizmi koji komuniciraju sa svojom okolinom.

Damanhurski istraživači već posljednjih 40-tak godina istražuju način komunikacije ljudi s biljkama. Njihova istraživanja pokazuju kako biljke imaju osjećaje, sjećanja i složene metode komuniciranja. Biljke čak mogu i stvarati glazbu!! Pomoću određenih uređaja, danas je moguće komunicirati s biljkama. Primjer je uređaj U1, koji detektira razliku u električnoj aktivnosti između korijena i lista, prevodi ju u signal MIDI i pretvara u zvuk. Rezultat je iznenađujuć! Biljke reagiraju na kontakt i emocije onih koji ih okružuju i pomoću univerzalnog jezika muzike moguće je ući u osobnu interakciju s njima!

Evo zavirili smo u jedan mali dio preogromnog i prebogatog živog svijeta, nadam se da sam vas uspjela zainteresirati da ga dalje otkrivate i da uživate u njemu.

Dragi moji želim vam prebogatu jesen i još bogatiji život!

Autor: Dea Flores