Prevencija od moždanog udara

Moždani udar treći je uzrok smrtnosti u svijetu, od kojeg obolijeva više od 15 milijuna, a umire pet milijuna ljudi. U Hrvatskoj svake godine umire više od 8500 osoba. Iako se godinama smatralo da od njega obolijevaju samo ljudi treće životne dobi, danas je sve češći i u mlađih ljudi.

Prema riječima profesorice dr. sc. Vide Demarin, predstojnice Klinike za neurologiju KB Sestre milosrdnice, najpoznatiji su faktori rizika od moždanog udara povišeni krvni tlak, šećerna bolest, poremećaj ritma srčanog rada, nezdrava prehrana, stres, povišene masnoće u krvi, pušenje, alkohol i tjelesna neaktivnost. Na njih možemo utjecati kvalitetnom prevencijom, ranim otkrivanjem i držanjem pod kontrolom, promjenom životnog stila ili uzimanjem lijekova. Na taj način može se znatno smanjiti opasnost od moždanog udara s posljedicama smrti ili trajne invalidnosti.

Reagirati na simptome

U nas još nije osviještena potreba ljudi da zatraže liječničku intervenciju na vrijeme budući da simptome moždanog udara kao što su trnci ili slabost u jednoj strani tijela, teškoće u vidnom polju, jake glavobolje, vrtoglavice i opća slabost, gubitak svijesti… pripisuju drugim bolestima. Bolje je doći u bolnicu, makar s lažnim alarmom nego propustiti priliku da se dobije preparat koji može spasiti život, tvrdi profesorica dr. sc. Vida Demarin.

Kod osoba koje su već preboljele moždani udar sljedeći treba spriječiti mjerama sekundarne prevencije. U njoj posebno mjesto ima Andol od 100 miligrama, koji sadržava acetilsalicilnu kiselinu i sprečava pretjerano stvaranje ugruška u krvi te omogućuje bolju protočnost kroz krvne žile.

U sekundarnu prevenciju ubraja se i kirurška terapija. Ako se dopplerom ustanovi da je krvna žila u vratu sužena više od 70 posto, onda se ona mora operirati jer su istraživanja pokazala da mnogo bolju prognozu imaju osobe koje su operirane od onih koji su dobivali samo lijekove.

Hranom protiv moždanog udara

Primarna prevencija primjenjuje se kod osoba koje nisu imale nikakve naznake moždanog udara. U toj prevenciji ponajprije je važna promjena životnog stila. Zdrav način prehrane ima presudnu ulogu u prevenciji od moždanog udara.

Dva-tri puta tjedno treba jesti plavu ribu, koja sadržava velike količine nezasićenih masnih kiselina korisnih za održavanje zdravog mozga i protočnosti krvnih žila.
Uz ribu preporučuje se maslinovo ulje.

Zeleno povrće obiluje vitaminom E, koji je snažan antioksidans važan za bolju moždanu funkciju.

Žitarice se smatraju funkcionalnom hranom jer sadržava antioksidanse, prehrambena vlakna, fitoestrogene, vitamine i minerale.

Orašasti plodovi bogati su omega 3-kiselinama, što je važno za krvožilni sustav i srce, te vitaminima i mineralima. Dnevno se ne preporučuje više od šalice orašastih plodova, jer su bogati mastima.

Šumsko voće sadržava velike količine vitamina C, koji djeluje kao snažan antioksidans.

Rajčica dobro djeluje na srce, krvne žile i smanjuje krvni tlak. Bogata je karotenom, provitaminom A i likopenom, koji ima antikarcinogeno svojstvo.

Češnjak ima različita ljekovita svojstva, a smanjuje krvni tlak, sprečava zgrušavanje krvi, snižava kolesterol u krvi i rabi se kod srčanih oboljenja.
I crna čokolada ima pozitivan učinak na krvožilni sustav.

Što se tiče pića, zeleni čaj djelotvoran je za detoksikaciju organizma, jačanje imuniteta te prevenciju od krvožilnih i malignih bolesti.

Alkoholna pića treba umjereno konzumirati. Preporučuje se dvije čaše crnog vina na dan jer sprečava stvaranje ugrušaka u krvi i smanjuje rizik od moždanog udara.

Tjelesna aktivnost, manje stresa…

Važna je i redovita tjelesna aktivnost, koja se može sastojati od trideset minutnog umjerenog vježbanja ili hodanja.

Kao bi se smanjio rizik od nastanka moždanog udara, treba prestati pušiti i što više izbjegavati stres.

U svakodnevnom životu važan je i mali predah nakon ručka kako bi srce skupilo energiju i mozak opskrbilo krvlju na adekvatan način, veli profesorica dr. sc. Vida Demarin.