Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema i izazova modernog društva, a u Hrvatskoj od debljine boluje 20 posto odraslog stanovništva.
Kompulzivno prejedanje je težak, potencijalno životno ugrožavajući, ali i izlječiv poremećaj prehrane. Karakteriziraju ga epizode prejedanja, kada osoba unosi velike količine hrane, obično veoma brzo i do same granice s fizičkim osjećajem nelagode. Također, osoba će iskusiti osjećanja sramote i krivice nakon ove epizode. Međutim, za razliku od ponašanja prisutnih kod bulimije, neće pribjegavati aktivnostima pročišćavanja organizma.
Koji su dijagnostički kriteriji za kompulzivno prejedanje?
Ponovljene epizode prejedanja:
- unošenje količine hrane, koja je u periodu od, na primjer 2 sata, značajno veća nego što bi većina osoba u sličnim okolnostima mogla pojesti
- osjećaj gubitka kontrole nad jelom, odnosno, osjećaj da se ne može kontrolirati kada će stati i koliko hrane će pojesti;
Povezanost s tri ili više sljedećih karakteristika:
- unošenje hrane je veoma brzo,
- hrana se unosi do osjećaja neprijatnosti, prepunjenosti,
- unošenje velike količine hrane iako osoba ne osjeća glad,
- objedovanje se skriva od drugih zbog stida,
- osoba osjeća kao da se gadi sebi samoj,
- prisutna su osjećanja depresivnosti i visok stupanj krivice;
Prisutna je uznemirenost zbog svesti o epizodama prejedanja;
- prejedanje se ponavlja, u prosjeku najmanje jednom nedjeljno, u periodu od 3 mjeseca;
- prejedanje nije praćeno aktivnostima pročišćavanja prisutnim kod bulimije i nije povezano sa stanjima koja ukazuju na prisustvo bulimije ili anoreksije.
Jedan dan osobe s poremećajem ishrane pod nazivom kompulzivno prejedanje
Kao što je već spomenuto, osoba se tijekom epizode prejedanja osjeća neprijatno dok jede u prisustvu drugih. Često će okolina, ne znajući da je u pitanju poremećaj ishrane, zbijati šale, zapitkivati neprijatna pitanja (npr. “Gdje ti stane sva ta hrana, kako tako brzo jedeš, čistiš kao usisivač…”), što će osobu s problemom učiniti još ranjivijom i osjećat će se još više postiđeno.
Iskustvo ovakvih reakcija i etiketiranja od strane drugih dovest će do toga da osoba postane još više povučena, da planira svoje epizode prejedanja u izolaciji, krišom od drugih. Ovo dodatno pogoršava situaciju jer se problemu daje snaga, osoba postaje sve više izolirana i sve manje uključena u zajedničke aktivnosti. Zbog čestih promjena tjelesne težine, često će biti na nezdravim dijetama, bez kontrole nutricioniste. Osjećaj gađenja, krivice i nezadovoljstva sobom vodit će je ka razvoju niske slike o sebi, niskom samopouzdanju, zbog čega će sve više tonuti u problem.
Potreba za nekontroliranim unosom namirnica zapravo je potreba za unosom ugode i pozitivnih emocija od kojih se osoba osjeća deprivirano, a to dodatno dolazi do izražaja u stresnim životnim razdobljima.
Zdravstvene posljedice kompulzivnog prejedanja
Zdravstvene posljedice, u zavisnosti od dužine trajanja problema, mogu biti kratkoročne i dugoročne. Neke od kratkoročnih posljedica su bol i otoci zglobova, povišen krvni tlak, problemi probavnih organa, opstipacija, dijareja, hipoglikemija.
Psihičke posljedice su neizostavne i neke od njih su: česte glavobolje, depresivnost, nesanica, česte promjene raspoloženja, težnja za socijalnom izolacijom. Kompulzivno prejedanje ima dugoročne posljedice, a tu su i komplikacije navedenih posljedica, kao i nove, nastale uslijed nezdrave ishrane i prevelike tjelesne težine.
Važno je razumjeti da je problematika poremećaja u prehrani vrlo složena i zahtijeva kontinuiranu podršku raznih stručnjaka (liječnika, nutricionista, psihologa, po potrebi i psihijatra) s obzirom na nužnost paralelnog rada na emocionalnom i tjelesnom aspektu bolesti.
