Endometrioza je kronično stanje koje izaziva jaku bol za vrijeme menstruacije, a izaziva i niz drugih simptoma. S obzirom na više različitih simptoma često ju je teško dijagnosticirati.
O endometriozi danas razgovaramo s Majom Gudelj, dr.med., spec. ginekologije i opstetricije iz Poliklinike Ginecej
Iako zahvaća 1 od 10 žena, o endometriozi se počelo pričati tek nedavno. Zašto je to tako?
Endometrioza je bolest okružena tabuima, mitovima, odgođenom dijagnozom, naizmjeničnim tretmanima i nedostatkom svijesti, prekrivena širokim spektrom simptoma koji utjelovljuju tvrdoglavo, frustrirajuće i, za mnoge, bolno kronično stanje.
Endometrioza je enigmatska bolest. Patogeneza je podržana s različitim teorijama, nije potpuno jasna.
Genetska istraživanja ukazuju na multigeneski poremećaj. Ne postoji serumski marker, a slikovna dijagnostika ne potvrđuje bolest u velikom broju slučajeva.
Ono što znamo je da su endometrijske stanice kod žena s endometriozom drugačije od onih kod žena koje nemaju endometriozu i kao takve imaju sposobnost jače proliferacije, sposobnost implantacije i preživljavanja na neuobičajenim mjestima (izvan maternice).
Endometrioza je karakterizirana poremećajem imunološke regulacije, stanice kod endometrioze pokazuju rezistencijom na progesteron i kod njih postoji estrogena dominacija.
Epigenetski faktori igraju važnu ulogu kod endometrioze, faktori okoliša kao što su: socijalno ponašanje, metabolizam i nutritivna deficijencija (nedostatak).
Dijagnoza često kasni 6-12 godina.
Što je zapravo endometrioza, kako nastaje?
Endometrioza je stanje u kojem se tkivo slično sluznici unutar maternice (zvanoj “endometrij”) nalazi izvan maternice, gdje izaziva kroničnu upalnu reakciju koja može rezultirati ožiljnim tkivom.
Prvenstveno se nalazi na peritoneumu zdjelice, na jajnicima, u rekto-vaginalnom septumu, na mokraćnom mjehuru i crijevu.
Endometriozu uzrokuju genetski faktori i faktori okoliša, a patofiziologija nije potpuno jasna i postoji više teorija.
Kako izgledaju simptomi? Zašto ih je tako teško prepoznati, odnosno jesu li ženama bolne menstruacije normalne? Odnosno koja razina boli je normalna?
Simptomi su:
- bolna menstruacija
- bolne ovulacije
- bol pri spolnom odnosu
- poremećaj mokrenja
- bolna i otežana defekacija, konstipacija, napuhnutost
- bol u leđima i rjeđe u području prsnog koša
- obilne menstruacije
- kronični umor
- neplodnost
Simptomi endometrioze značajno narušavaju kvalitetu života pacijentice: fizički, mentalno, socijalno.
Iako su se stavovi prema ženama poboljšali tijekom dvadesetog stoljeća, neka od starih vjerovanja još uvijek, nesvjesno, opstaju i utječu na stavove obitelji i medicinske profesije prema ženskim tegobama, uključujući mjesečnicu.
Kao rezultat toga, dok djevojke ili žene traže pomoć zbog boli u zdjelici (koja se može pojaviti ne samo kod menstruacije), mnogim ženama s endometriozom se kaže da je njihova (često jaka) menstrualna bol ‘normalna’ ili je intenzivna samo u njihovim glavama. Drugima se kaže da imaju “nizak prag boli” ili da je uzrokovana psihološkim disbalansom.
Ako vaša bol ometa svakodnevni život (odlazak u školu/posao, sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima) to nije normalno, potražite pomoć i zatražite dijagnostičku obradu kako bi se utvrdio uzrok boli.
Kako se dijagnosticira?
Karakteristični anamnestički podatci vezano uz bol, palpacijski pregled zdjelice i ultrazvuk su prva linija dijagnostike iako je ponekad teško prepoznati priraslice palpacijskim pregledom ili ultrazvukom.
Magnetska rezonancija i laparoskopija su dodatne pretrage koje se mogu koristiti.
Kakva je veza između endometrioze i (ne)plodnosti?
Adhezije (ožiljno tkivo) može dovesti do neplodnosti ili problema s trudnoćom. Jajna stanica svakog mjeseca putuje od jednog jajnika do maternice kroz jajovode, a isto tako i spermiji putuju do jajne stanice jajovodom kako bi je oplodili. Ako postoji ožiljno tkivo u području jajovoda taj proces je onemogućen ili otežan.
Bolan spolni odnos je ponekad prvi znak koji ukazuje na priraslice (ožiljno tkivo) u zdjelištu.
Priraslice mogu seks učiniti neugodnim ako su na jajnicima ili bilo gdje u zdjelici.
Kako si pomoći?
Prvo, javiti se ginekologu jer je važno što ranije postaviti dijagnozu i započeti odgovarajuću terapiju ili intervenciju.
Intervencija može biti kirurška ili hormonska.
Kirurška intervencija – morate imati na umu da se u 50 % slučajeva, za 5 godina, ponovno javljaju simptomi
Hormonski tretman endometrioze:
- Prvi “tips” u tretmanu endometrioze i bolnih odnosa: rano stupanje u brak, trudnoća odmah jedna za drugom (Meigs 1953.)
- Progestini – rano farmakološko liječenje zbog antiestrogenog, protuupalnog i anti neurogenog djelovanja
- Oralna hormonska kontracepcija (uvedeno 1960.) – koristi se zbog dobre suradljivost i zadovoljstva pacijenata i efikasnosti kod endometrioze
- LNG -IUS (Mirena) kod adenomioze praćene obilnim i bolnim menstruacijama
- GNRH antagonisti/agonisti
Drugo, isto tako nekiruško i ne hormonsko liječenje, koje se uvijek preporučuje kao dodatna dobrobit, uključuje:
- NSAID – nesteroidni antiimflamatorni ljekovi 24 sata prije nego se očekuje bol
- fizikalna/manulana terapija
- hodanje, istezanje i vježbe disanja
- gluten free dijeta smanjuje bol
- vježbe za mišiće zdjeličnog dna
- vježbe relaksacije
- TENS – transkutana električna neuralna stimulacija
- masaža trbuha i leđa
- akupunktura
