Često smo skloni pivo promatrati kao obično, svakodnevno piće, no manje je poznato da taj hranjivi napitak ima iznimno bogatu povijesnu, kulturološku i sociološku ulogu. Drevni napitak dobiva se vrenjem posebno pripremljene otopine proklijalog ječma s pivskim kvascem, kojemu radi boljeg okusa i mirisa dodajemo hmelj. Zapisi o tom omiljenom, blagom i osvježavajućem napitku sežu u daleku prošlost. O pivu postoji velik broj povijesnih činjenica, pa tako vlada uvjerenje da je najstariji napisani recept upravo onaj za pivo. Većina arheoloških nalaza ukazuje kako su za fermentaciju znali već 4.000 prije Krista, a smatra se da su prva piva radili u drevnoj Mezopotamiji.
Pivo je, nakon čaja, najpopularnije piće na svijetu, u kojemu uživamo već više od 6.000 godina. U Hrvatskoj se godišnje konzumira 79 litara piva po glavi stanovnika, dvostruko manje nego, primjerice, u Češkoj.
Tijekom proteklih stoljeća smatrano je bitnim sastojkom prehrane svih generacija, a u proteklih nekoliko desetljeća naizmjence je klasificirano kao hrana ili alkoholno piće. Drevni zapisi svjedoče i o medicinskoj primjeni, a koristilo se i kao sastojak u farmaciji, u pripremi različitih ljekovitih pripravaka.
Pristiglo s Bliskog istoka
Znanje o proizvodnji piva pristiglo je do nas s Bliskog istoka. Brzo se preko zapadne Europe proširilo na sjevernu, gdje se pivo udomaćilo. Zbog hladne klime koja ne pogoduje uzgoju vinove loze, pivo je tamo u rekordnom roku postalo svakodnevno piće. Čak i danas je nacionalno piće u Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Važnu ulogu u njegovom prihvaćanju imali su svećenici koji su u samostanima pivo proizvodili za sebe i okolne krajeve, i poboljšali su prvotnu verziju piva.
Danas je pivo drugo najpopularnije piće na svijetu, nakon čaja. Česi su prvaci po godišnjem broju ispijenih litara piva. Oni prosječno godišnje popiju 156 litara, a Hrvati piju dvostruko manje, 79 litara po glavi stanovnika. Po tome smo slični prosječnom Amerikancu.
Osim užitka u specifičnom okusu i aromi, pivo pruža i pregršt korisnih sastojaka, hranjivih tvari i biljnih spojeva s korisnim učinkom na zdravlje. Stoga je mnogim znanstvenicima u fokusu interesa upravo istraživanje veze između konzumacije piva i prevencije bolesti. Potencijalne blagodati umjerenog ispijanja piva vežu se uz zdravlje srca i krvih žila, kostiju, smanjenje razine stresa i bolji san te kognitivne funkcije. Općenito, čini se da osobe koje umjereno piju pivo imaju bolji zdravstveni status i dulji životni vijek, a sociološke studije pokazuju da pivo igra važnu ulogu u društvenom životu i povezivanju ljudi.
Naravno, ove pozitivne strane manifestiraju se prilikom umjerene konzumacije kod zdravih odraslih ljudi što iznosi 3 – 6 dcl piva dnevno za muškarce i do 3 dcl dnevno piva za žene.
Autor: doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender
You must be logged in to post a comment Login