Stres povezan s poslom može imati velikih negativnih posljedica na pojedinca. Tu ne govorimo o nekakvom svakodnevnom stresu koji je uobičajen za razne vrste poslova, već o razini stresa koja utječe na emocionalno i psihološko zdravlje pojedinca, kao i na svakodnevni život izvan posla.
Naime, ta pojava ima naziv i zove se ‘burnout‘.
Što je burnout?
Nedavno istraživanje koje je proveo AFLAC otkrilo je kako je 59% svih američkih radnika iskusilo barem umjerene razine sagorijevanja, a to je čak prema istraživanjima više od razine burnouta na vrhuncu pandemije COVID-19.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira sagorijevanje kao sindrom koji je “posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu s kojim se nije uspješno upravljalo“.
Prema knjizi “Strategije klinike Mayo za smanjenje izgaranja: 12 radnji za stvaranje idealnog radnog mjesta”, koju su napisali dr. med. Stephen Swensen i dr. med. Tait Shanafelt, izgaranje se “svodi na neku kombinaciju previše posla, nedovoljno vremena za postizanje očekivanog rezultata uz pruženu podršku ili oboje”.
Kako prepoznati znakove burnouta?
Kako smo već spomenuli, postoji dvije vrste izgaranja – fizičke i psihičke te se niti jedan simptom ne smije umanjivati. Kako onda prepoznati simptome fizičkog izgaranja?
Kada doživite izgaranje, vaše će tijelo često pokazivati određene znakove. Istraživanja pokazuju da neki od najčešćih simptoma tjelesnog burnouta uključuju:
- Gastrointestinalne probleme
- Visoki krvni tlak
- Lošu imunološku funkciju (češće obolijevanje)
- Glavobolje koje se ponavljaju
- Probleme sa spavanjem
Budući da je burnout uzrokovan kroničnim stresom, treba biti svjestan kako taj stres, općenito, utječe na tijelo. Kronični stres može se fizički osjetiti u smislu više bolova, niske razine energije i promjena u apetitu.
Burnout za poslu također utječe na vaše mentalno i emocionalno zdravlje, a neki od najčešćih psihičkih simptoma sagorijevanja su:
- Problemi s koncentracijom
- Depresivno raspoloženje
- Osjećaj bezvrijednosti
- Gubitak interesa ili zadovoljstva
- Suicidalne misli
Prema vodećim znanstvenim istraživanjima, zaposlenici koji dožive istinsko izgaranje na radnom mjestu imaju 57% povećan rizik od izostanka s radnog mjesta duljeg od dva tjedna zbog bolesti, 180% povećan rizik od razvoja depresivnih poremećaja, 84% povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i čak 40% povećan rizik od hipertenzije.
Prevencija i liječenje simptoma burnouta
Iako izraz burnout sugerira da bi to moglo biti trajno stanje, to nije točno. Ukoliko se osjećate iscrpljeno, morat ćete napraviti neke promjene u svom radnom okruženju. Naime, prvenstveno biste trebali razgovarati sa svojim nadređenim kako bi se teret posla i stresa maknuo s vas. No, u nekim situacijama to jednostavno nije dovoljno te ćete morati potražiti novu poziciju ili novo radno mjesto.
Također, napravite promjene u vašem privatnom životu koje vam mogu koristiti kako biste se bolje suočili sa stresom u budućnosti. Npr., počnite vježbati kako biste imali više energije i bili zadovoljniji, zdravija prehrana isto tako može utjecati na vaše raspoloženje i dobro spavajte. No, još važnije od ovoga jest to da postavite granice u poslovnom i privatnom životu i naučite reći nadređenima ili kolegama ‘ne’.
Nadalje, odmorite se. Odlazak na godišnji odmor može vam dati privremeno olakšanje i novu perspektivu na problem. Odmaknite se od posla i radnih kolega te ćete možda doći do boljeg zaključka što dalje činiti ako niste sigurni kako bi dalje.
