Kako razlikovati napad panike od srčanog udara?

‘Zveckanje’ nuklearnim oružjem, ratovi, inflacija, prije toga pandemija, lockdown zbog neprijatelja nevidljivog golim okom, potresi…. Sve to itekako utječe na ljudsku psihu i nije ni malo iznenađujuće da nas pritišće u prsima i da noću brojimo ovce umjesto da spavamo.

Psihijatri i psiholozi nikada nisu imali više posla, no danas i dobro je dok tražimo njihovu pomoć. To što tegoba nije opipljiva, ne znači da ne postoji i da bez veze dramimo. Sve što boli, pa i dušu, treba liječiti. U zdravu tijelu zdrav je duh, no bez zdravog duha ni tijelo neće biti zdravo što potvrđuju brojne psihosomatske tegobe – one fizičke koje uzrokuje psiha. Upravo takve simptome ima napadaj panike. Svatko tko ga je iskusio ne bi ga poželio ni najgorem neprijatelju. Onaj tko nije, teško može shvatiti o čemu pričamo.

Napadaj panike dijeli simptome s puno ozbiljnijim stanjem, srčanim udarom.

Oba se događaju iznenada, no uzrok im je različit. Napadaj panike diktiran je pretjeranim lučenjem kortizola, hormona stresa koji mozgu šalje signale da je u opasnosti i da valja bježati. Dolazi do lupanja srca, hladnog znoja, plitkoće daha, dezorijentiranosti, jake boli i pritiska u prsima te mučnine. Kod srčanog udara događa se isto, no zbog toga što srce nije u stanju pumpati krv.

Simptomi ova dva stanja su vrlo slični pa ih je teško razlikovati, osobito ako nisi imala tu „sreću“ da ih već iskusiš. Stoga je vrlo bitno znati prepoznati o čemu se radi. Prije svega, napadaj panike te neće ubiti, dok bi srčani udar to mogao i od vitalne je važnosti što prije potražiti liječničku pomoć.

Kako razlikovati panični napadaj od srčanog udara?

Panični napadaj uvijek je izazvan emotivnim stanjem, odnosno stresom. Srčani udar događa se kad ugrušak prepriječi dotok krvi u srce.

Simptomi napadaja panike obično traju od nekoliko minuta do sat vremena te sami od sebe nestaju i osjećaš se bolje. Kod srčanog udara nije tako. Do njega nerijetko dolazi nakon fizičkog napora, no to nije pravilo. Može se dogoditi i u snu. Bol u prsima je razarajuća i može se proširiti u ruku, vrat ili čeljust. Može oslabjeti, no neće nestati.

Ako nisi sigurna što te od ovog dvoje spopalo, obvezno otiđi na hitnu ili pozovi pomoć. Srčani udar može biti fatalan i ne treba ignorirati simptome. Ako se ispostavi da je riječ o napadaju panike, potraži pomoć u ordinacijama s početka teksta – kod psihologa ili psihijatra ili, ako si religiozna, pokušaj pronaći mir u crkvi, džamiji, sinagogi ili pak pod vedrim nebom, u prirodi koja inspirira, vraća smisao i obnavlja svaku stanicu bića, daleko od gradske vreve.

Napadaj panike možeš naučiti kontrolirati i obuzdati. U tome uvelike pomaže kognitivno bihevioralna terapija, a učinkovite su i vježbe disanja – produbljivanje daha koje će spriječiti hiperventilaciju, tipičnu posljedicu napadaja panike. Promjena okruženja također može pozitivno djelovati u kritičnom trenutku.

Sve nabrojano pomoći će ti da preuzmeš kontrolu, ovladaš svojim ponašanjem i vratiš se sebi. U konačnici, sve ono što ti je potrebno nalazi se u tebi samoj.