Makrobiotička načela pri spremanju zimnice istovjetna su načinima na koje su hranu za zimu spremale i naše bake. Oba pristupa temelje na zimnici bez šećera i konzervansa, koja je apsolutni trend.
– Kod nas se praksa internacionalizirala pa se kombiniraju naša iskustva s namirnicama i načinima kiseljenja drugih zemalja, posebice japanske kuhinje. Naime, Japanci imaju različite načine kako očuvati hranu, njenu hranjivu vrijednost i kako joj poboljšati okus,- pojasnila je za She.hr učiteljica makrobiotičke kuhinje i savjetnica za zdravu prehranu iz Zagreba, Maja Maštroić. – Makrobiotičkim rječnikom rečeno, često govorimo o „picklesima“, odnosno kratkotrajnim ili dugotrajnim kiseljenjima povrća, ali i mahunarki, žitarica, čak i voća. Primjer za to je miso pasta, ukusan i ljekovit začin koji je zapravo soja kombinirana s nekom žitaricom, s time da je „picklesirana“ najmanje godinu ili dvije.-
Kao drugi primjer navela je umeboshi šljive tj. ukiseljene marelice, posebno zdrav i ljekovit dodatak hrani, iako je zapravo riječ o voću. Vrlo cijenjeni kiseli dodatak prehrani je ukiseljeni daikon, duguljasta repa ukiseljena u misu.
Kisela jela potiču apetit
– Kiseljenjem i konzerviranjem hrana ne samo da se čuva, nego joj je i prednost to što kisela jela dodatno stimuliraju apetit, pomažu probavu i balansiraju rad crijeva,- tvrdi Maštroić.
Tijekom fermentacije, ako su namirnice i proces sasvim prirodni, nastaje mliječna kiselina koja blagotvorno djeluje na floru crijeva. K tome, prirodna i zdrava zimnica pomoći će da tijelo više apsorbira hranjive sastojke u krv, u vrijeme kada tijekom godine nema toliko svježeg i kvalitetnog povrća.
– Zimnicu je poželjno raditi od tvrđeg povrća poput mrkve, cvjetače, brokule, kupusa, daikona, luka i drugog. Prije pripreme za kiseljenje povrće, dakako, treba dobro očistiti i oprati. Odaberite tri vrste, primjerice mrkvu, cvjetaču i korabicu. Izrežite ih na manje komade i stavite u staklenku željene veličine u slojevima,- savjetovala je Maja Maštroić.
Preporučila je i da se kod kiseljenja sa solju na litru vode prokuha 30 grama soli. Tekućinu potom treba ohladiti i zaliti povrće. Za vrenje je potrebno minimalno tri do pet dana, a kada završi, povrće se može izvaditi u manje staklenke i spremiti na hladan i mračan prostor ili odmah jesti. Inače, bolje rabiti visoke staklenke s uskim otvorom, kako bi se povrće moglo dobro pritisnuti, a na taj način je i manje izloženo utjecaju zraka.
Recepti:
Ajvar
Potrebno: 10 kg paprike, 7 kg patlidžana, 1 l ulja, 4 l vode, 3 dl octa, sol, 1-2 glavice češnjaka, 2 ljuta feferona (po želji).
U vodi i octu nakratko prokuhajte paprike očišćene od koštica, a kojoj ste ogulili kožicu. Prokuhajte i patlidžane. Procijedite i ohladite te sameljite. Dodajte ulje, nasjeckani češnjak, dosolite i ukuhajte do dva sata. Potom stavite u vruće staklenke, pa sat vremena u vruću pećnicu na 100 Celzijevih stupnjeva.
Kečap
Potrebno: 1 kg mrkve, 3 osrednja korijena peršina, 2-3 manje glavice cikle, 2 paprike, 1-2 glavice luka, 2 režnja češnjaka, a može i žuta repa. Od začina: 2-3 prstohvata origana, bosiljak (kuha se s povrćem).
Prvo propirjajte luk i češnjak na malo ulja. U ekspres loncu kuhajte povrće – ciklu, papriku, mrkvu, pastrnjak i peršin s malo soli oko 20 minuta, s time da je voda u razini.
Rjeđi kečap može se koristiti za pizzu, a gušći kao namaz. Potrebno ga je sterilizirati, tj. pasterizirati.
Marmelada
Na kraju sezone odaberite zrelo i slatko voće kad ima najviše prirodnog šećera.
Postupak: voće očistite od sjemenki i sitnih nedostataka na kori. Jabuke narežite na komade srednje veličine. Kuhajte ih na laganoj vatri s prstohvatom soli da puste sok. Često miješajte da ispari što više tekućine. Potom ispasirajte i ponovo ukuhajte često miješajući. Znak da je gotovo je kad u smjesi ostane trag od kuhače nakon miješanja ili se duljina kuhanja određuje ovisno o količini soka u voću. Jer što je manje tekućine, to će zimnica koja nema ni šećera, niti konzervansa dulje trajati.
Staklenke treba sterilizirati na 80 do 90 Celzijevih stupnjeva, a nakon punjenja vratite ih u pećnicu na 90 do 100 stupnjeva oko jedan sat. Nakon toga pustite da se ohlade.
– Kod nas se praksa internacionalizirala pa se kombiniraju naša iskustva s namirnicama i načinima kiseljenja drugih zemalja, posebice japanske kuhinje. Naime, Japanci imaju različite načine kako očuvati hranu, njenu hranjivu vrijednost i kako joj poboljšati okus,- pojasnila je za She.hr učiteljica makrobiotičke kuhinje i savjetnica za zdravu prehranu iz Zagreba, Maja Maštroić. – Makrobiotičkim rječnikom rečeno, često govorimo o „picklesima“, odnosno kratkotrajnim ili dugotrajnim kiseljenjima povrća, ali i mahunarki, žitarica, čak i voća. Primjer za to je miso pasta, ukusan i ljekovit začin koji je zapravo soja kombinirana s nekom žitaricom, s time da je „picklesirana“ najmanje godinu ili dvije.-
Kao drugi primjer navela je umeboshi šljive tj. ukiseljene marelice, posebno zdrav i ljekovit dodatak hrani, iako je zapravo riječ o voću. Vrlo cijenjeni kiseli dodatak prehrani je ukiseljeni daikon, duguljasta repa ukiseljena u misu.
Kisela jela potiču apetit
– Kiseljenjem i konzerviranjem hrana ne samo da se čuva, nego joj je i prednost to što kisela jela dodatno stimuliraju apetit, pomažu probavu i balansiraju rad crijeva,- tvrdi Maštroić.Tijekom fermentacije, ako su namirnice i proces sasvim prirodni, nastaje mliječna kiselina koja blagotvorno djeluje na floru crijeva. K tome, prirodna i zdrava zimnica pomoći će da tijelo više apsorbira hranjive sastojke u krv, u vrijeme kada tijekom godine nema toliko svježeg i kvalitetnog povrća.
– Zimnicu je poželjno raditi od tvrđeg povrća poput mrkve, cvjetače, brokule, kupusa, daikona, luka i drugog. Prije pripreme za kiseljenje povrće, dakako, treba dobro očistiti i oprati. Odaberite tri vrste, primjerice mrkvu, cvjetaču i korabicu. Izrežite ih na manje komade i stavite u staklenku željene veličine u slojevima,- savjetovala je Maja Maštroić.
Preporučila je i da se kod kiseljenja sa solju na litru vode prokuha 30 grama soli. Tekućinu potom treba ohladiti i zaliti povrće. Za vrenje je potrebno minimalno tri do pet dana, a kada završi, povrće se može izvaditi u manje staklenke i spremiti na hladan i mračan prostor ili odmah jesti. Inače, bolje rabiti visoke staklenke s uskim otvorom, kako bi se povrće moglo dobro pritisnuti, a na taj način je i manje izloženo utjecaju zraka.
Recepti:
Ajvar
Potrebno: 10 kg paprike, 7 kg patlidžana, 1 l ulja, 4 l vode, 3 dl octa, sol, 1-2 glavice češnjaka, 2 ljuta feferona (po želji).
U vodi i octu nakratko prokuhajte paprike očišćene od koštica, a kojoj ste ogulili kožicu. Prokuhajte i patlidžane. Procijedite i ohladite te sameljite. Dodajte ulje, nasjeckani češnjak, dosolite i ukuhajte do dva sata. Potom stavite u vruće staklenke, pa sat vremena u vruću pećnicu na 100 Celzijevih stupnjeva.
Kečap
Potrebno: 1 kg mrkve, 3 osrednja korijena peršina, 2-3 manje glavice cikle, 2 paprike, 1-2 glavice luka, 2 režnja češnjaka, a može i žuta repa. Od začina: 2-3 prstohvata origana, bosiljak (kuha se s povrćem).
Prvo propirjajte luk i češnjak na malo ulja. U ekspres loncu kuhajte povrće – ciklu, papriku, mrkvu, pastrnjak i peršin s malo soli oko 20 minuta, s time da je voda u razini.
Rjeđi kečap može se koristiti za pizzu, a gušći kao namaz. Potrebno ga je sterilizirati, tj. pasterizirati.
Marmelada
Na kraju sezone odaberite zrelo i slatko voće kad ima najviše prirodnog šećera.
Postupak: voće očistite od sjemenki i sitnih nedostataka na kori. Jabuke narežite na komade srednje veličine. Kuhajte ih na laganoj vatri s prstohvatom soli da puste sok. Često miješajte da ispari što više tekućine. Potom ispasirajte i ponovo ukuhajte često miješajući. Znak da je gotovo je kad u smjesi ostane trag od kuhače nakon miješanja ili se duljina kuhanja određuje ovisno o količini soka u voću. Jer što je manje tekućine, to će zimnica koja nema ni šećera, niti konzervansa dulje trajati.
Staklenke treba sterilizirati na 80 do 90 Celzijevih stupnjeva, a nakon punjenja vratite ih u pećnicu na 90 do 100 stupnjeva oko jedan sat. Nakon toga pustite da se ohlade.
You must be logged in to post a comment Login