Temperament je urođen i genetski naslijeđen aspekt osobnosti pojedinca. Drugi je aspekt osobnosti karakter, koji je oblikovan učenjem i utjecajima okoline. Temperamenti se ne pojavljuju u čistom obliku. Teško je pronaći čovjeka kod kojega bi jedan temperament bio maksimalno izražen, a ostali nimalo. Intenzitet svakog temperamenta i njihov omjer određuju psihički ustroj pojedinca.
Kroz povijest, liječnici i filozofi povezivali su temperament s tjelesnim sokovima, odnosno humorima (od grčkog hymos, što znači sok). Stari su psiholozi smatrali da su razlike u temperamentu posljedica različitih koncentracija četiriju tjelesnih tekućina: limfe, krvi, crne žuči i žute žuči. Držali su da temperament pojedinca ovisi o tome koji humor prevladava u organizmu: limfa daje flegmatičan temperament, krv sangviničan, crna žuč melankoličan, a žuta žuč koleričan.
Veza temperamenta i biokemije
Kad je medicina u 19. stoljeću zahvaljujući napretku znanosti dublje proniknula u ljudsku fiziologiju, nije pronašla podudarnost tjelesnih tekućina i temperamenta, pa je teorija tjelesnih sokova privremeno izgubila na važnosti. No, daljnji razvoj medicine pretkraj 20. vijeka potvrdio je da su stari liječnici i filozofi u neku ruku bili u pravu.
Temperamenti doista ovise o sastojcima ljudskog tijela, samo što to nisu flegma, krv, crna žuč i žuta žuč, nego hormoni i neurotransmiteri poput dopamina, serotonina, noradrenalina i glutamata. O njihovoj koncentraciji u mozgu i sposobnosti vezivanja za neurone ovisi aktivacija moždanih centara, a time i stresna tolerancija, emocije i raspoloženja. Temperamenti ostaju prilično stabilni tijekom života, što znači da će povučen i zabrinut dječak vjerojatno ostati povučen i zabrinut umirovljenik.
Moderna teorija o temperamentima
Dr. Robert Cloninger razvio je krajem osamdesetih i devedesetih napredniju i vjerodostojniju podjelu temperamenata, utemeljenu na spoznajama o utjecaju gena i drugih bioloških čimbenika na osobnost. Dimenzije temperamenata po Cloningeru su sljedeće:
• Izbjegavanje neugode (Harm Avoidance)
• Potraga za novotarijama (Novelty Seeking)
• Ovisnost o nagradi (Reward Dependence)
• Ustrajnost (Persistence)
Proučite svaku od četiri Cloningerove dimenzije temperamenta i procijenite koliko je svaka od njih zastupljena u vašoj osobnosti.
1. Izbjegavanje neugode
Ova dimenzija temperamenta definira koliko tolerirate neugodne, odnosno bolne podražaje. Ljudi se razlikuju u toleranciji na tjelesnu i duševnu bol. Naglašen temperament izbjegavanja neugode proizlazi iz niske otpornosti na bolne podražaje. Budući da im je lako nanijeti ozbiljnu bol, nisko otporni ljudi prisiljeni su živjeti vrlo oprezno i kloniti se situacija i aktivnosti u kojima su izgledni takvi podražaji.
Situacije koje izbjegavaju uključuju nadmetanja, sukobe, odgovorne poslove, novčana ulaganja, intimne veze, roditeljstvo, nepoznata društva, putovanja i drugo. Budući da ulažu velik trud u izbjegavanje neugode, često su iscrpljeni i pasivni. Okolina u pravilu ne simpatizira one koji su okrenuti izbjegavanju neugode. Ne razumiju njihovu visoku osjetljivost na bolne podražaje i smatraju ih “kukavicama” i “mekušcima”.
Što ako ste otporni na neugodu?
Osobe koje su otpornije na bolne podražaje prilagodljive su i sposobne podnositi raznolike, pa i teške životne situacije. Otporni ljudi znatno su popularniji od izbjegavača neugode jer su voljniji sudjelovati u riskantnim situacijama, a to znači i u ljubavnim igricama, nadmetanjima, pustolovinama, putovanjima na egzotična mjesta i drugo.
2. Traganje za novotarijama
Ova dimenzija temperamenta govori o snazi želje za promjenama i novim doživljajima. Onaj kod kojeg je ovaj temperament naglašen brzo postaje zasićen ljudima, stvarima i okruženjima. Da bi odagnao dosadu i nemir, kreće u potragu za novim društvom, predmetom, okolinom, aktivnošću. Ukratko, za nečim što će mu čim prije donijeti uzbuđenje i pomoći da se opet osjeti živim. Onaj tko naprečac prihvati ponudu za izlazak, putovanje ili novi posao spada u ovu skupinu. U sklopu potrage za novim doživljajima neki od njih posežu za riskantnim aktivnostima ili razvijaju ovisnost o drogama ili ponašanjima. Najviše ovisnih o kockanju, alkoholu, nikotinu i drugim drogama pripada skupini tragača za novotarijama.
Što ako ne žudite za novotarijama?
Osobe kojima ne trebaju česti novi doživljaji imaju dublje i trajnije emocije, oprezne su, uredne i nefleksibilne. Osjetljive su, naslućuju opasnosti, izbjegavaju rizike i rijetko obolijevaju od ovisnosti. U društvu su manje zanimljive, ali su pouzdanije kao partneri, prijatelji, suradnici.
3. Ovisnost o nagradi
Ova dimenzija temperamenta određuje koliko vam trebaju pozitivni poticaji u vidu emocionalne ili materijalne nagrade.
U kontekstu temperamenta, nagrada može biti nešto materijalno poput novca ili vrijednog predmeta, ali i lijepa riječ, znak pažnje, pohvala, ohrabrenje, utjeha, društveno priznanje i slično. Ovaj je temperament naglašen kod ljudi koji su osjetljivi, tjeskobni, zabrinuti, bojažljivi i osamljeni. Osobe s naglašenom ovisnosti o nagradi kronično osjećaju da im nešto važno nedostaje. Uobičajeno su nesretne, lišene životne radosti i često depresivne i anksiozne.
Njihov se svakodnevni život sastoji od potrage za nečim što bi im ublažilo neugodu, a konkretna meta potrage ovisi o tome u čemu su najnesretniji. Primjerice, ovisnik o nagradi koji se osjeća siromašno privremeno će se osjetiti bolje ako sklopi posao, naplati potraživanje ili dobije poklon; osoba koja je nesretna, nevoljena i neželjena u odnosima, nakratko će se oporaviti ako primi kompliment, pohvalu, obećanje, poziv u goste ili na izlazak i slično.
Stanje će im se pogoršati ako im netko uskrati znak pažnje, ignorira ih, ismijava, vrijeđa, ostavi bez izvora prihoda, zaprijeti ovrhom, iseljenjem, napuštanjem – ovisi o tome gdje su im obrambeni mehanizmi najslabiji. Okolina ne voli i izbjegava ovakve ljude, smatrajući ih “očajnicima” i “luzerima”. Takvo ophođenje pogoršava tegobe ovisnika o nagradi, čineći ih još gladnijima nagrada, i tako dalje niz. začaranu spiralu.
Što ako ste neovisni o nagradi?
Osobe kod kojih je ovaj temperament slabo izražen imaju dobro raspoloženje, visoku otpornost na stres, veliko samopouzdanje i samodostatnost. Popularni su u društvu jer ostavljaju dojam da nisu jako zahtjevni i da je s njima lako ophoditi se.
4. Ustrajnost: neumoljivo do cilja – ili propasti
Ova dimenzija govori o trajanju i snazi motivacije za pojedinu aktivnost ili način ponašanja. Cloninger je uveo dimenziju ustrajnosti u svoj sustav osobnosti sredinom devedesetih.
Ustrajne su osobe one koje se svojevoljno dugoročno angažiraju na nekom poslu ili primjenjuju određeni obrazac ponašanja. To su osobe trajne motivacije, koje se dugo “hrane” na očekivanju uspješne realizacije nekog posla ili pothvata, bilo privatnog ili profesionalnog. Usmjerene su na cilj, visoko fokusirane i perfekcionistički nastrojene. Ustrajnim se osobama češće nego drugima dijagnosticira opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Nisko ustrajan tip: malodušan i kolebljiv
Osobe slabe ustrajnosti kolebljive su i doživljavaju neuspjeh osobno. Neuspjeh u aktivnosti u kojoj su angažirane izaziva im jak stres i iscrpljenost, navodeći ih na brže odustajanje i potrebu za promjenom ciljeva.
Temperamentalni ustroj urođen je i prilično stabilan cijelog života. Pronicanje u tuđi temperament važan je alat za razumijevanje tuđih motiva, potreba, akcija i reakcija. Ako smo razumjeli nečiji temperament, možemo surađivati s njim, umjesto da ulazimo u sukob pokušavajući ga prilagoditi sebi.
Ozren Podnar za Psiha.hr
