Koliko često vidite i čujete riječi “mentalno” i “higijena” u istoj rečenici? Uglavnom većina ljudi pazi na svoj izgled, pere odjeću, kupa se i održava higijenu tijela kako bi očuvali dobro zdravlje, ali što činimo da održimo dobru higijenu svoje duše?
Mentalno zdravlje je dio zdravlja i nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje također je mnogo više od odsutnosti mentalne bolesti. Radi se o življenju ispunjenog života i oslobađanju vašeg punog potencijala; radi se o zadovoljavajućem društvenom i emocionalnom životu i osjećaju svrhe, mogućnosti obavljanja smislenog posla i življenja u skladu sa samim sobom.
U ovom članku cilj nam je rasvijetliti što je mentalna higijena, objasniti zašto je važna i dati nekoliko savjeta o njezinu održavanju.
Što je mentalna higijena?
Mentalna higijena je vrsta pozitivne prakse usmjerena na zdravlje umjesto na bolest i osmišljena da pomogne u održavanju dobrog emocionalnog i mentalnog blagostanja.
Koncept datira iz ranog 20. stoljeća, kada ga je američki psihijatar Clifford Beers prvi definirao kao “skup praksi osmišljenih da omoguće osobi da uživa u svom mentalnom zdravlju i bude u skladu sa svojim socio-kulturnim okruženjem”. Lijepo rečeno, zar ne?
Održavanje mentalne higijene ne zahtijeva puno vremena niti resursa, osim vas samih.
Evo nekoliko prijedloga kako održavati mentalnu higijenu
Svjesna i pažljiva konzumacija
U informacijskoj eri, beskrajno listanje naših feedova i odabir informacija i sadržaja za konzumiranje jedan je od naših najvećih problema. Objave na društvenim mrežama, novi izazovi i trendovi, reklame, oglasi, filmovi – ovom popisu nema kraja. Baš kao što ne želite pojesti sve što vam padne na pamet i sve što je ispred vas, vašem umu i duši potreban je odmor i posebni kriteriji konzumacije kulturnih proizvoda koji vas okružuju.
Budući da su megalomanija i prekomjerna konzumacija upozoravajući problem dugo vremena, svjesna konzumacija praktički je postala društveni pokret – skup pravila i navika osmišljenih da nas prizemlje.
Tijekom posljednjih nekoliko godina istraživanja su otkrila da bezumnost i prekomjerna potrošnja s davanjem prioriteta materijalističkim ciljevima u životu imaju loše učinke na naše osobno blagostanje. Ljudi koji žive ovim stilom života imaju nižu razinu sreće, nižu razinu zadovoljstva životom i skloniji su depresiji i anksioznosti.
Pažljiva potrošnja – ne samo informacija, već i materijalnih dobara –, s druge strane, može učiniti da se osjećamo dobro u vezi samih sebe, jer je usmjerena na brigu o našim istinskim potrebama.
Rutine i rituali
Rutine i rituali daju nam osjećaj dodatne kontrole i stabilnosti u životu. Oni ovaj kaotični svijet čine strukturiranim i organiziranim, ispunjenim smislom i smirenošću. Također, uvođenjem rutina i rituala prakticiramo dosljednost što je važan faktor održavanja naše mentalne higijene.
Zahvalnost
Još jedan važan stup mentalne higijene je praksa zahvalnosti. Prakticiranje zahvalnosti na dnevnoj razini daje nam novi pogled na život. Otvara naš um, a time i mozak za više pozitivnih iskustava. Uz zahvalnost učimo da je život obilan ako ga istinski znamo prepoznati i cijeniti i najmanje stvari, te da svako iskustvo donosi vrijednu lekciju, koliko god teško bilo.
Afirmativne radnje
Ne smijemo zaboraviti da je naša svakodnevna stvarnost ispunjena negativnim informacijama. To može imati štetan učinak na naše mentalno zdravlje. Upadanje u vrtlog negativnih vijesti definitivno nije pozitivna praksa mentalne higijene, međutim, također nije dio zdrave mentalne higijene poricanje i pretvaranje da se stvari ne događaju.
Ipak, važno je da ne stanete u svojoj potrazi za informiranjem, već to uravnotežite s drugim pažljivim aktivnostima. Svaki dan odvojite vrijeme za nešto u čemu uživate: slušajte glazbu koja vas čini sretnima, konzumirajte prosvjetljujuće informacije, prakticirajte duhovnost, uronite u kreativne aktivnosti…
Njega odnosa s vama važnim ljudima
Ljudska bića su važan izvor našeg mentalnog zdravlja. Nedostatak društvenog kontakta ozbiljan je pokazatelj problema s mentalnim zdravljem. Čak i ako ste totalni introvert, kladimo se da s vremena na vrijeme uživate u dobroj kavi s jednim ili dva prijatelja.
Pobrinite se da se okružite ljudima zbog kojih se osjećate dobro, koji vas vole i podržavaju i daju vam osjećaj ispunjenosti i radosti. Ograničite svoje vrijeme s onima koji neprestano osuđuju, žale se i crpe vam energiju. Postavljanje jasnih granica važan je dio brige o sebi i vaše mentalne higijene.
Tjelesna aktivnost
Zdravo tijelo – zdrav duh. Tjelesna aktivnost trebala bi biti dio svakodnevne rutine svake osobe. To može biti lagana jutarnja tjelovježba, joga, svjesne šetnje prirodom i lagano istezanje navečer prije spavanja.
Tjelesna aktivnost pomaže nam u održavanju razine hormona sreće i čini nas otpornijima na stresne situacije. Doprinos tjelesne aktivnosti mentalnom zdravlju dokaz je da su um i tijelo doista povezani i da možemo ostati u ravnoteži samo ako održavamo dobru higijenu oboje.
Najvažniji dio ostavili smo za kraj – SAMOSPOZNAJA
Koliko dobro poznajete sebe? Na površini, ovo bi moglo izgledati kao apsurdno pitanje. Svaki dan provodimo cijeli dan bivajući ono što jesmo i gomilamo desetljeća vrijedna opažanja naših misli, osjećaja i ponašanja kako bismo informirali svoje samopoimanje. Kako je onda moguće da se mnogi od nas sami sebi ponekad osjećaju kao stranci?
U svojoj srži, zapravo se radi o ispitivanju vaših misaonih procesa, uvjerenja, vrijednosti i ponašanja.
Vjerojatno već znate svoju omiljenu boju ili okus sladoleda. Ali samospoznaja je kompliciranija od toga.
Prvi korak ka samospoznaji je samosvijest. Veća samosvijest učinit će vas poštenijim, samouvjerenijim i kreativnijim.
To vam omogućuje da počnete živjeti autentičnije. Možete tražiti karijeru i odnose koji su više u skladu s vašim vrijednostima, postaviti granice privatno i poslovno i postati osoba s više samopouzdanja.
Već iz ovog vidite koliko je samospoznaja neophodna mentalna higijena za življenje autentičnog i smislenog života.
Kultiviranje samospoznaje pomaže nam da steknemo jasnoću o tome tko smo i kako možemo živjeti svoj najbolji život. Tada ćete postići sveobuhvatan i točan prikaz svog istinskog ja, sposobniji ste donositi odluke koje služe vašim ciljevima i željama i izbjegavati iskustva koja umanjuju vašu sposobnost da napredujete.
Mnoga pitanja mogu potaknuti vještine samorefleksije i potaknuti samospoznaju ( Koristim li svoje vrijeme mudro? Uzimam li nešto zdravo za gotovo? Koristim li zdravu perspektivu?. Živim li vjerna sebi?…) . Obično se fokusiraju na to gdje smo sada, gdje smo bili i kamo idemo. Prakticirajte ih svakodnevno za bolju konekciju sa sobom.
Autorica teksta Tihana Fulir
Instagram https://www.instagram.com/fulirtihana/
