Ako prolazite kroz teško razdoblje života, poput gubitka bliske osobe, gubitka posla, financijskih poteškoća, možda prolazite težak razvod ili se liječite od bolesti, nikoga neće iznenaditi što ste pod stresom. On za sobom nosi i fizičke posljedice poput učestalih glavobolja, bolova u trbuhu i mučnina, problema sa spavanjem ili velikom varijacijom u težini.
Što kada se dogodi da ste pod stresom, ali ne znate od čega?
Što je mikrostres?
Rob Cross, profesor na fakultetu u Massachusettsu i potpredsjednik istraživanja na Institutu za korporativnu produktivnost te Karen Dillon, urednica časopisa Harvard Business Review, napisali su knjigu ‘Učinak mikrostresa‘, u kojoj govore upravo o tome kako mali stres, koji mnogi ne smatraju ozbiljnim, može uzeti danak vašem mentalnom i fizičkom zdravlju. „Takvi uzroci stresa su, po definiciji, mikro, pa obično prođu nezapaženo ili se brzo odbace. Ali, ako doživljavate desetke mikrostresora dnevno, učinak može biti katastrofalan”, ističu.
Dakle, mikrostresovi su sićušni trenuci stresa koji su uzrokovani rutinskim interakcijama s drugim ljudima u vašem osobnom i profesionalnom životu koji su toliko rutinski da ih jedva primjećujete. Budući da su ti trenuci tako brzi i rutinski, gotovo ni ne ostavljaju traga u prednjem režnju mozga, ističu neuroznanstvenici. To znači da se ne fokusirate na njih te ih možete i zaboraviti.
Ipak, usprkos tome, još uvijek mogu izazvati fiziološke promjene kao što su ubrzani otkucaji srca i ubrzano disanje.
Tko uzrokuje mikrostres?
Dillon objašnjava da mikrostres uzrokuju ljudi s kojima ste osobno i poslovno bliski. Nisu to loši ili toksični ljudi, samo s njima imate toliko puno komunikacije tijekom dana i taj odnos vam je važan.
Recimo to ovako, čim se družite sa svojim kolegama ili obitelji, postoji prilika za mikrostres. Moglo bi početi čim se probudite: uključite telefon, netko vam je sinoć poslao poruku tražeći da nešto poduzmete. Vi odmah osjetite paniku i pritisak žaleći što prethodnu večer niste vidjeli poruku i riješili problem. U međuvremenu, žurite na posao, brinete da vam djeca ne zakasne u školu, razmjenjujete s njima nekoliko šturih riječi. Zatim dolazite na posao, dobivate zbunjujuću poruku od klijenta ili nadređenih… Upravo su te svakodnevne situacije zvane mikrostres.
Kako se nositi s mikrostresom?
Jedan od načina upravljanja mikrostresom jest ulaganje u poboljšanje komunikacije. Cross i Dillon preporučuju npr. da odvojite pet minuta prije završetka sastanka, kako biste ponovili sve dogovoreno. I obavezno zapišite! Sve što je vrlo jasno rečeno, može uvelike ublažiti mikrostres. Ovo možete primijeniti i na privatna područja u životu poput raznih dogovora s partnerom ili obitelji.
Još jedan važan savjet jest da što prije rješavate manje probleme. Možda mislite da su neki problemi koji su vam negdje u pozadini glave maleni i neće vam predstavljati stres, istina je sasvim drugačija. Nemojte ostavljati ništa otvoreno što vam potencijalno može izazvati stres ili nelagodu. Čim počnete rješavati manje probleme, imat ćete više vremena i za veće te ćete biti manje pod stresom.
Osim mikrostresa koji prouzrokuje posao odnosno kolege i nadređeni, i obitelj izaziva veliki mikrostres. Vrijeme je da postavite granice. To ne znači da ćete prekinuti kontakt s ljudima koji vam crpe energiju, već ćete ograničiti odnos i preoblikovati međusobnu interakciju na način koji vam odgovara.
Koliko je mikrostres važan, morate uvijek imati na umu budući da igra značajnu ulog u svakodnevnom životu. Iako je često neprimjetan oblik stresa, može ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje ako se ne suočite s njim na odgovarajući način. Važno je i prepoznati mikrostres u vašem okruženju te pronaći način kako ga smanjiti. Poboljšajte komunikaciju, postavite granice u odnosima s ljudima, rješavajte probleme, meditirajte, vježbajte jogu, duboko dišite, što god će vam pomoći dobro je došlo. Stoga, ulažite u sebe i načine kako si što više smanjiti stres, što svakodnevni, ali i veliki kako biste mali što kvalitetniji život.
