Što odabrati? Krumpir ili batat?

Jeste li vi od onih koji imaju dvojbu oko toga trebaju li koristiti krumpir ili se prebaciti na batat, odnosno slatki krumpir? Ako jeste, onda će vam informacije koje donosimo u ovom tekstu biti i više nego korisne.

Naime, vrlo često su se vodili razgovori o tome koja je od ovih dviju namirnica zdravija, posebice netom nakon pojave batata u našim krajevima. Veliki upitnici iznad glava domaćica nisu bili iznenađenje jer je trebalo vremena dok se batat kao namirnica nije uvriježio u upotrebi.

Slatki krumpir, poznat i kao batat, i običan bijeli krumpir ne potječu čak ni iz iste botaničke porodice, a nutritivna vrijednost batata znatno je različita pa mnogi smatraju da mu treba dati prednost i na tanjuru.

Dok se nutricionisti i dalje kose u svojim mišljenjima oko toga koja je namirnica zdravija, valja reći kako obje sadrže važne nutrijente koji su organizmu potrebni za zdravlje. Također, obje namirnice možete jesti u sklopu uravnotežene dijete i uz njih biti vitki i zdravi.

„Anti-nutrijenti“ u krumpirima i slatkim krumpirima

Upravo je u posljednjim godinama slatki krumpir dobio posebno mjesto na jelovnicima onih koji paze na unos kvalitetnih ugljikohidrata, pa nije rijedak slučaj da je običan krumpir potpuno zamijenjen slatkom inačicom.

Protivnici običnog krumpira imaju mnoge zamjerke na ovu namirnicu: neki tvrde da sadrži nezdrave „anti-nutrijente“, drugi da mu je glikemijski indeks (mjera brzine pretvorbe u glukozu) previsok, ali istina je da oba krumpira imaju svoje dobre osobine, i treba ih zadržati u jelovniku, samo količinu i učestalost treba prilagoditi zacrtanim ciljevima.

„Anti-nutrijenti“ su supstance koje ili onemogućavaju apsorpciju nutrijenata ili se u tijelu ponašaju kao toksini. Gotovo sve biljke ih sadrže kao zaštitu od pesticida, bolesti ili utjecaja okoliša. Primjerice, oba krumpira su relativno toksična kad su nekuhani, dok su sirovi toksični. No, oba krumpira imaju vrlo nizak udio toksičnosti pa ih ljudski organizam može probaviti bez poteškoća.

Obični krumpir sadrži inhibitore proteaze što može izazvati alergijsku reakciju ili utjecati na probavu proteina. No, ova komplikacija događa se kod osoba s postojećim alergijama, intolerantnošću ili autoimunim oboljenjima. Istovremeno, oko 80% proteina u slatkom krumpiru je sporamin, koji je inhibitor tripsina. Tripsin je enzim koji pomaže u probavi proteina pa ometanje njegovog rada utječe na probavu proteina. No, i to je slučaj samo kod osoba s alergijama i intolerantnošću.

Oba krumpir imaju povijest upotrebe u kulinarstvu dulju od 1000 godina te oba potječu iz južne i središnje Amerike. No, botanički ovo povrće ne pripada istoj porodici. Krumpir postoji u čak 4000 vrsta, sok je slatkog krumpira na svijetu čak 1000 više! Boja mu se rasprostire od bijele, preko narančaste do ljubičaste.

Nutritivne sličnosti i razlike

Kad govorimo o zdravlju probavnog sustava, ništa nije važnije od vlakana. Vlakna pomažu probavi, sprječavaju nastanak niz bolesti probavnog trakta te daju duži osjećaj sitosti. Među namirnicama koje imamo svakodnevno u prehrani, krumpir je jedna od onih s vrlo visokim udjelom vlakana, posebno ako ga jedemo s korom.

Pogledajmo usporedbu nutritivnih vrijednosti krumpira i slatkog krumpira.

Iako su neki od navedenih podataka slični, slatki krumpir je u premoćnoj prednosti po podatku o količini vitamina A: opskrbljuje naš organizam s 400% preporučene doze ovog vitamina u količini od 100 grama. Također, bogatiji je vitaminom C, vlaknima, a ima manje kalorija i manje ugljikohidrata, unatoč tome što ima više šećera.

U oba krumpira naći ćemo antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala te protiv oksidativnih oštećenja na stanici. Fitokemikalije u krumpiru i slatkom krumpiru pomažu u održavanju zdravlja imunološkog sustava, borbi protiv virusa i upalnih oboljenja te sprječavaju rast tumorskih nakupina. Osim supstanci poput karotenoida (prekursor vitamina A), askorbinske kiseline (vitamin C) i tokoferola (vitamin E), krumpir i slatki krumpir sadrže fitokemikalije poput polifenola, alfa-lipoične kiseline, selena, likopena, antocijanina, luteina, zeksantina, katehina, katalze itd. Također, oba krumpira sadrže približno istu količinu L-triptofana, sirovine koja potiče proizvodnju serotonina, neurotransmitera koji potiče osjećaj zadovoljstva i ugode.

Dakle, koji krumpir odabrati?

Nutritivno, svaki od ovih krumpira ima svoje prednosti i nedostatke. I dok je slatki krumpir premoćan prema količini vitamina (posebno vitamina A), običan krumpir pobjeđuje u usporedbi sadržaja minerala, posebno željeza. Udio proteina i masti ne čini razliku među ovim krumpirima, dok je bijeli krumpir nešto bogatiji ugljikohidratima i energetski.

Na kraju, oba krumpira treba zadržati na jelovniku, samo treba paziti na količinu ugljikohidrata koje s njim unesemo. Slatki krumpir ima nešto viši udio šećera, ali i vlakana. Dakle, uživajte u krumpiru, ali ga pripremajte u ograničenim količinama te na što prihvatljivije načine (kuhan ili pečen u kori na papiru za pečenje).

Izvori: .narodni-list.hr i fitness.com.hr