Podatak iz 2022. godine govori da godišnje od infekcija uzrokovanih bakterijama koje su rezistentne na antibiotike umre 33.000 Europljana. Stoga je iznimno važno educirati se i odgovorno koristiti antibiotike kako se ne bi ostvarile najcrnje prognoze. Prognoze da će do 2050. godine rezistencija na antimikrobne lijekove uzrokovati čak 10 milijuna smrti u svijetu.
Valja imati na umu kako su antibiotici djelotvorni samo za infekcije uzrokovane bakterijama i nemaju baš nikakvo djelovanje na viruse i gljivična oboljenja. Pretjerano i neselektivno korištenje antibiotika rezultira tek rezistencijom bakterija na terapiju i, posljedično, nedjelotvornošću antibiotika u ključnim trenutcima kad su oni neophodni. Stoga je iznimno važno antibiotike uzimati samo i isključivo na preporuku liječnika, nikako na svoju ruku ili ‘preventivno’. Osim u jednom slučaju. Kad je riječ o fitoncidima.
Što su fitoncidi?
Fitoncidi se definiraju kao biološki aktivne tvari antimikrobnih svojstava koje izlučuju biljke sjemenjače kao sekundarne metabolite i djeluju nepovoljno na mikroorganizme koji ugrožavaju zdravlje biljke, posebice na bakterije, viruse i gljivice. Drugim riječima, drveće i druge šumske biljke u svoju okolinu ispuštaju hlapljive organske spojeve koje im pomažu uništiti ili inhibirati rast i razvoj gljivica i bakterija što ih napadaju. Što znači kako su fitoncidi, zapravo, šumski ili prirodni antibiotici.
Fitoncidima (od grč. phyto = biljka i lat. caedere = ubiti) ih je prije gotovo stotinu godina (1928.) nazvao ruski biokemičar Boris Petrovič Tokin. Tokin je otkrio kako aktivne tvari nekih biljaka sprječavaju truljenje i odbijaju kukce i druge životinje da se hrane njima. Stabla u šumi mogu biti stara i po nekoliko stotina godina i tijekom svog života izložena su mnogim potencijalnim infekcijama. Stabla ne mogu promijeniti okoliš u kojem žive, ne mogu se preseliti, no mogu razviti svoj imunitet i zaštiti se od uzročnika kojekakvih infekcija sintezom spojeva koji će ubijati gljivice i bakterije. I upravo to su i učinila.
Djelovanje različitih fitoncida jest različito. Neki će djelovati u roku nekoliko sekundi ili minuta, dok će drugi djelovati satima ili samo trenutno naškoditi štetniku. Određeni će, primjerice, djelovati na živčani sustav insekata, no svi će se pojačano sintetizirati u vrijeme kad je biljka ozlijeđena i treba veću zaštitu.
Kako do recepta za fitoncide?
Razlikujemo dvije vrste fitoncida. Jedni su neekskretorni i akumulirani u stanicama, dok su drugi hlapljivi i biljke ih ispuštaju u atmosferu, tlo i vodu. Ovi drugi su posebno zanimljivi i za nas ljude, posebno one koji vole šetnje šumom. Uzmemo li u obzir kako ni biljke ne vole gljivice i bakterije koje mogu biti problem za ljudski imunološki sustav, jasno je da i naš odlazak u šumu može biti preventiva za stjecanje otpornosti na uzročnike mnogih infekcija.
Za prepisati ove čudesne šumske antibiotike koji djeluju i preventivno, nisu nam potrebni liječnici. Sve možete učiniti sami. Dovoljno je uzeti si vremena, odjenuti se udobno i poći u šetnju najbližom šumom. I to, po mogućnosti, crnogoričom. Jer 1 hektar borove šume u atmosferu će u jednom danu ispustiti približno 5 kilograma hlapljivih fitoncida. Na taj način biljke steriliziraju šumsku atmosferu u kojoj jačamo svoj imunitet.
Kad otići po svoju dozu fitoncida u šumu?
U vrijeme cvatnje razina fitoncida u okolišu je najveća. No svaki odlazak u šumu pomaže u jačanju našeg imuniteta. Udisanje fitoncida ima snažan antialergijski i protuupalni učinak. Zbog šetnje šumom i dubokog svjesnog disanja postajemo otporniji na neke uzročnike infekcija i zaustavljamo razmnožavanje i razvoj mikroorganizama.
Osim što jačamo svoju otpornost za različite bolesti, uronjeni u prirodni imunitet šume smanjujemo anksioznost i depresiju, kao i razinu kortizola, odnosno hormona stresa. Zanimljivo je kako prema nekim istraživanjima učinak ovakvog boravka u šumi traje i nekoliko tjedana.
