Digitaliziraj me nježno: kako mladi rastu i uče uz internet

Današnji tinejdžeri i mladi rođeni od druge polovice 90-ih godina prošlog stoljeća, a posebno oni rođeni u prvom desetljeću dvijetisućitih, ne mogu zamisliti život bez modernih tehnoloških uređaja koji pred tridesetak godina nisu niti postojali ili su tek bili na početku svog razvoja.

Ako ove pripadnike Generacije Z (mladi rođeni između 1995. i 2012.) pitamo vide li išta sporno u tome da mobitel koriste dok ručaju ili da umjesto da čitaju knjige gledaju filmove ili videe, odgovor će vjerojatno biti – ne.

Naime, oni nekako drugačije gledaju na mogućnosti koje im pruža Internet novoga doba i žele ih maksimalno iskoristiti. Dolje su navedeni zaključci nekih istraživanja o tome kako djeca provode vrijeme online i što je tu za njih korisno.

Što rade kad su na Internetu?

Mizuko Ito, kulturalna antropologinja i autorica brojnih knjiga na temu djece i korištenja novih medija, jedna je od znanstvenica i znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju provedenom u sklopu Digital Youth Project-a na Sveučilištu Berkeley, 2009. g.

Istraživanje je trajalo tri godine, a intervjuirano je više od 800 mladih osoba i njihovih roditelja. Uz to, više od 5000 sati provedeno je u opažanju vremena provedenog na različitim društvenim mrežama.

Postoji uvjerenje da je za djecu vrijeme koje provedu na Internetu opasno i da ih čini lijenima, ali Ito i suradnici su pokazali da je za mlade vrijeme provedeno na Internetu presudno kako bi naučili socijalne i tehničke vještine ključne za život u digitalnom dobu.

Ovo su 4 zaključka istraživanja:

1. Djeca i odrasli drugačije vrednuju online aktivnosti: Odrasli ne znaju što djeca rade na Internetu i često njihove aktivnosti vide kao gubljenje vremena, kao nešto neproduktivno i rizično. Djeca razumiju vrijednosti online aktivnosti i veoma su motivirana da u njima sudjeluju.
2. Internet danas nije samo mreža, on je svijet: Služeći se Internetom djeca uče razne vještine koje su im potrebne da se u potpunosti snađu i sudjeluju u današnjem digitaliziranom svijetu.Mladi online prostore doživljavaju kao javne, a samim time i svoje online aktivnosti. Druženje “na mreži” sa svojim vršnjacima omogućava stvaranje novih društvenih i kulturnih normi kojih odrasli nisu svjesni.Online prostori su dinamični, neprestano se mijenjaju i uvijek su dostupni.
3. Učenje? Može, ali online: za razliku od klasičnog učenja u školama, učenje online se često odvija u zajednicama gdje vršnjaci aktivno dijele informacije i vlastita iskustva i na taj način uče jedni od drugih (engl. peer learning – učenje od vršnjaka). Među mladima na Internetu vlada kultura reciprociteta, a motiviraniji su za učenje jedni od drugih nego za učenje od odraslih.Neke od pozitivnih karakteristika online učenja uključuju mogućnost određivanja vlastitog tempa, poticanje aktivnog sudjelovanja u kreiranju i usvajanju sadržaja, praćenje produktivnost i utrošenog vremena te prilagodljivost medija različitim stilovima učenja. Naravno, bez obzira na to odaberemo li klasične ili moderne metode, uvijek je dobro dijete naučiti kako učiti i znati kakav način učenja mu najviše odgovara (na primjer je li auditivni ili vizualni tip).
4. Internet koriste većinom za druženje, ali i za drugačije oblike učenja: Tako se, na primjer, mladi mogu povezati s ljudima na udaljenim lokacijama i različite dobi, a istih ili sličnih interesa. Na ovaj način imaju mogućnost istražiti interese koji nisu popularni ili cijenjeni unutar njihove lokalne grupe vršnjaka.

Online mediji omogućavaju djeci drugačije mogućnosti učenja i dovode do drugačijeg definiranja obrazovanja u 21. stoljeću.

4 online izvora znanja

Na kraju vam donosimo nekoliko korisnih online zajednica ili alata za učenje koje možete koristiti za utvrđivanje školskog gradiva ili učenje nečeg potpuno novog:

• Where maths is fun (materijali na hrvatskom): Ako muku mučite s matematikom ili fizikom, svakako posjetite video zbirku Tonija Miluna s više od 2000 snimljenih video instrukcija iz prirodnih znanosti. Lekcije prate osnovnoškolski i srednjoškolski program.
• Pocket Code: aplikacija koja pomaže djeci naučiti kako kodirati.
• Extra Credits: YouTube kanal s edukativnim videima iz područja povijesti, znanosti i tehnologije. Sadržaji su obično duljine između 10 i 15 minuta, a svi su praćeni šarenim, zabavnim ilustracijama i naracijom.
• Memrise: virtualna platforma za usvajanje svih vrsta znanja, od stranih jezika do pitanja koja se često pojavljuju na kvizovima. Svim korisnicima omogućava stvaranje vlastitog sadržaja, tako da je odlična za ponavljanje školskog gradiva i stvaranje online grupa za učenje.

Ostavite vrata svoga uma otvorena

Iako možda ne razumijete sve čari moderne tehnologije, prihvatite ju kao novi oblik komunikacije, tim više ako vaše dijete pokazuje interes za usvajanje digitalnih znanja. Danas možda samo izmjenjuje fotografije i poruke s vršnjacima, ali u budućnosti bi upravo ta znanja mogla biti ključna za uspješno vođenje vlastitog poslovanja ili veću zapošljivost.     

Tekst: Draženka Šepić Labrović, prof. dipl. psiholog, Psiholog Rijeka