Još prije desetak godine, izvodeći vježbe koje pobuđuju moje emocije, shvatila sam da vježbajući zapravo meditiram.Tako me barem podučavala moja velika učiteljica Sheila Kelley. Iako sam do tada guštala u svakom obliku tjelovježbe, tek kad sam otkrila “emociju u pokretu” shvatila sam da je to trening koji je mnogo više od bilo kojeg drugog. On je postao istovremeno i moja meditacija.
Moram priznati, riječ meditacija bila mi potpuna nepoznanica do tog trenutka, a shvatila sam da u tu riječ tada, ni većina ljudi s našeg podneblja, nije imala povjerenja.
Zašto je to tako? Googlajući na riječ meditacija, ako ne tražite objašnjenje struke, većina nas tekstova vodi u istočnjački svijet stoga evo i jednostavnog razloga zašto su ljudi skeptični na riječ meditacija.
No, što je zapravo meditacija? Meditacija je stanje u kojem smo svjesni sadašnjeg trenutka. Stanje umirivanja i opuštanja ili utišavanja misli, odnosno našeg uma s istim posljedicama na tijelo.
Mnogi ni ne znaju, ali i autogeni trening jedan je od oblika meditacije. Njegovi ga učitelji zovu vježbanje i opuštanje baš zato što je njegov izumitelj, njemački neuropsihijatar J.H. Shultz upravo bio svjestan predrasuda koje riječ meditacija pobuđuje u zapadnjacima.
Najčešće riječ meditacija povezujemo s jogom pa je tako Pranayama ili jogijska vježba disanja također jedan oblik meditacije s istim učinkom. Vipassana je oblik budističke meditacije, no i katolici imaju svoju kršćansku meditaciju, ako ćemo meditaciju vezati uz religiju.
Transcendentalna meditacija ima najbolji marketing u svijetu i vrlo je pristupačna. Za nju kažu da je vrsta meditacije gdje sjedeći dvadesetak minuta zatvorenih očiju opuštate um i tijelo te pronalazite svoj unutarnji mir.
Osobno mi je ovo vrlo prihvatljivo objašnjenje jer smatram da to danas doista treba svakome od nas i svoj život više ne mogu zamisliti bez nekog oblika meditacije.
Svatko će si osobno naći tehniku i trenutak, no bitno je da to radimo učestalo i da je doista prakticiramo. Važno je znati da svakodnevna meditacija smanjuje razinu kortizola, ublažava simptome depresije i anksioznosti te ublažava simptome kroničnih bolesti.
Meditirati možete i u pokretu, jer to je upravo ono što radi moja tehnika vježbanja i osim što na taj način smanjuje razinu kortizola, kružnim kretnjama podiže razinu serotonina i osjećaja ugode u vlastitom tijelu. Neki će reći da možete meditirati i dok jedete, dugotrajnim fokusom na žvakanje svakog zalogaja, njegov okus, miris i teksturu, možete to raditi i dok šećete ili trčite tako što usklađujete vaše disanje s pokretima tijela.
Kada su vam emocije u grču i tijelo je, kada osjećate prisutnost negativnih misli i emocija, pokušajte zatvoriti oči i disati duboko.
Sve su to oblici meditacije koji sigurna sam, pomažu u hendlanju svakodnevice.
A što na sve ovo kažu psiholozi? “U odnosu na vrijeme, postoje dvije vrste iskustva. Jedno iskustvo odnosi se na cjelovitost prošlosti sadašnjosti i budućnosti, a drugo iskustvo na sadašnjost i percepciju sebe i okoline. Ta druga iskustva nazivaju se meditacijom. Neuropsihološki gledano, ta se iskustva stvaraju i doživljavaju u različitim dijelovima mozga. Osim na funkcionalnoj magnetnoj rezonanci, aktivnost je vidljiva i na EEG uređajima. Metaanalize su pokazale kako se u trenucima meditacije bilježe alfa i theta valovi.
Iz navedenog je lako zaključiti kako meditacijom možemo postići da iskustvo usmjereno na prošlost i budućnost, koje često leži u korijenu depresije i anksioznosti, možemo zamijeniti iskustvom sadašnjosti. Tako se imamo priliku odmoriti od nas samih i osloboditi um kako bi naučili nešto novo.
Ana Kuhanec Brašnović
Takva stanja postižu se meditacijom,” izjavio je moj kolega Hrvoje Maleković, suvlasnik naše zajedničke tehnike koja je spojila kineziologiju i psihologiju – Body Empathy, a koja također u svojim metodama prakticira meditaciju i imaginaciju.
Hrvoje i sam kaže da riječ meditacija u našem društvu možda nije najbolje prihvaćena i razumljiva, no postoje itekako dobri razlozi zašto je potrebno meditirati stoga zaključujemo da govorimo o vrlo pozitivnoj potrebi današnjice.
Završit ću odlomkom u kojem ću vam približiti emotivno stanje u kojem se nalazim tih predivnih deset minuta, pola sata ili pak sat vremena moje meditacije.
U tom trenutku sam konačno sama sa sobom, praznih misli, u apsolutnom skladu vlastitog tijela i emocija, u nekom svom svijetu, potpuno slobodna. Nadam se da ću vas potaknuti da i vi sebi priuštite luksuz meditacije, bijeg u taj jedinstveni trenutak koji će vas doista opustiti mislima i tijelom, a ispuniti ugodnim emocijama.
Složit ćete se da, jednako kao što trebamo trenutak za dobru čašu vina, za dobru knjigu, za dobar film, trebamo i trenutak za meditaciju, onaj korak dublje s odmakom od stvarnosti, kada tijelo vodimo u novu dimenziju te ga spajamo s vlastitim umom i emocijama.
[box style=”0″]
Autor: Ana Kuhanec Brašnović, magistrica kineziologije, vlasnica Ana’s Sensual fitnessa i osnivačica Am metode za trudnice.
[/box]
