Kao što već znate, tipični simptomi menopauze, poput naglih valova vrućine i noćnog znojenja, mogu imati prilično dug “rok trajanja”. Više od polovice žena s tim se neugodnim nuspojavama “muči” sedam pa i više godina.
Menopauza je ona zadnja mjesečnica u životu, a u prosjeku se događa negdje oko 50. godine. Statistike kažu kako prerana menopauza pogađa od 1 do 6 posto žena, a javlja se prije 40. godine, a rana menopauza između 40. i 45. godine. Zove se i Prijevremena ovarijska insuficijencija – POI. U nekim vrlo rijetkim slučajevima menopauza se može dogoditi i ženama prije ulaska u tridesete.
Perimenopauza ili takozvano prijelomno razdoblje karakterizira niz promjena u organizmu žena koje nastaju kao rezultat iscrpljivanja funkcije jajnika i smanjenje produkcije spolnih hormona. To u konačnici dovodi do potpunog prestanka stvaranja spolnih hormona i prestanka menstrualnog krvarenja (menopauza), koje se dokazuje retrogradno, točnije ako unatrag 12 mjeseci nije nastupilo menstrualno krvarenje.
Ponekad je ova rana promjena izazvana nekim zdravstvenim stanjima, a ponekad se bez poznavanja pravih uzroka jednostavno dogodi da jajnici izgube svoju primarnu funkciju. Neke od poznatih poveznica kod žena koje u menopauzu ulaze prijevremeno su primjerice autoimune bolesti, kao što su hipotiroidizam, Crohnova bolest, eritematozni lupus i reumatoidni artritis. Oko 10 do 30 posto žena s ovim stanjima ulaze u raniju menopauzu. Nadalje, neka genetička nasljeđa također mogu imati utjecaja.
Prvi simptomi
Među prvim simptomima koje ćete primijetiti svakako su izostanci mjesečnice i neredoviti ciklusi, promjene raspoloženja i iznenadno znojenje poznato pod nazivom valung. To su oni prvi znakovi da su jajnici počeli proizvoditi manje estrogena.
Nadalje, mogu vas pratiti i problemi s inkontinencijom, suhoćom vagine, kože, očiju i usta, variranjem tjelesne težine i bolovima u zglobovima ili lupanje srca, vrtoglavica, promjene u okusu i mirisu, povlačenje desni, probavne smetnje, tjeskoba i napadi panike.
“Neke od tih simptome možemo ublažiti laserskom fototerapijom. “MonalLisa Touch” (laserska fototerapija) je nekirurška i nefarmakološka metoda koja nema nikakve rizike po ženskom zdravlju, a koristi laserske svjetlosti u rješavanju simptoma urogenitalne atrofije i nevoljnog otjecanja urina u početnoj fazi”, poručuju iz Poliklinike Ginecej.
Njena djelotvornost dokazana je u brojnim studijama. Nakon tri laserska postupka, prilikom kojih se vulvovaginalno područje tretira u razmacima od 4 do 6 tjedana, dolazi do značajnog poboljšanja u vlažnosti, tonusu, elastičnosti i čvrstoći rodnice. Tako regenerirana vaginalna mukoza može uspostaviti svoju normalnu fiziološku funkciju koju je izgubila tijekom godina i vratiti se na stanje prije menopauze. Vaši partnerski odnosi će doživjeti renesansu.
Nuspojave ranijeg ulaska u menopauzu
Postoje i neke druge neizbježne nuspojave koje se tiču baš ranijeg ulaska u menopauzu.
Jedna od njih je prerano starenje. Najjednostavnije objašnjeno, svakom diobom stanice, komadići DNK koji imaju kromosome ili takozvane telomere na kraju se skraćuju, a prestanak rada jajnika taj proces ubrzava. American Society for Reproductive Medicine u istraživanju zaključilo je da žene koje prije vremena uđu u menopauzu imaju kraće telomere.
Nedavna istraživanja pokazala su i da menopauza nije određena samo godinama, već je može ubrzati izlaganje pojedinim kemikalijama i štetnim tvarima.
Dr. Amber Cooper sa Sveučilišta Washington smatra da pojedine kemikalije mogu ubrzati ulazak u menopauzu čak četiri godine, pa savjetuje izbjegavanje mirisa koji sadržavaju ftalate. Preporučuje korištenje kozmetike na prirodnoj bazi, one koja ne sadržava različite vrste pesticida te izbjegavanje hrane pakirane u plastičnu ambalažu.
No, jedini način da utvrdite radi li se o prijevremenom ulasku u menopauzu jest da posjetite ginekologa koji će napraviti sve pretrage.
