Danas postoji mnoštvo različitih dijeta i načina prehrane, kojima je zajednička osnova smanjeni energetski unos ili pak obavezno uvrštenje određenih namirnica u svakodnevnu prehranu koje na neki način (često čudotvoran i neobjašnjiv) pomažu mršavljenje. No, što je s našim emotivnim stanjem, odnosno našim mozgom?
Mozak upravlja našim emocijama, a vrlo često u skladu s emocijama biramo namirnice za obrok. Još od doba naših baka poznato je da kada smo uznemireni i ne možemo zaspati, čaša mlijeka nas može smiriti i pomoći nam utonuti u san.
Upravo povezanost hrane i emocija proučava nova grana znanosti o prehrani koja se naziva neuronutricionizam. Njen temelj počiva na činjenici da se ljudi razlikuju s obzirom da svatko od nas ima jedinstven mozak. Prema tome svakome je od nas potrebna i različita hrana. Ako se vratimo na dijete ili načine prehrane, u niti jednom slučaju ne postoji posvećenost osobi kao individui već za sve vrijede jednaka pravila. Jednako tako se ne uzima u obzir niti različita prehrana kroz tjedan s obzirom na promjene raspoloženja kod jedne osobe.
Prehrana po našem emotivnom stanju
Emocije nastaju u našem mozgu i za to je neophodno stvaranje posebnih spojeva koji se nazivaju neurotransmiteri i upravo specifične namirnice omogućuju njihovu sintezu. Poznajemo 4 osnovne emocije: tuga, sreća, tjeskoba i ljutnja, a za njihovo stvaranje najvažnija su 4 neurotarnsmitera: serotonin, dopamin, noradrenalin i GABA (gama-aminomaslačna kiselina).
Sa serotoninom je većina vas već upoznata, popularno on se naziva još i hormon sreće. U razdobljima tuge za nastanak pozitivnih emocija, ugode i osjećaja sreće odgovoran je serotonin. Upravo antidepresivi djeluju po principu podizanja razine serotonina u mozgu. Namirnice koje pomažu sintezu serotonina u mozgu, a time i nastanak osjećaja sreće su žitarice i proizvodi, masnoće i slatkiši.
Vrlo često instinktivno posežemo za takvim namirnicama u stanju tuge i lošeg raspoloženja. Pri tome moramo paziti na količinu konzumiranih namirnica bogatih mastima i šećerima jer su izrazite energetske vrijednosti. Aminokiselina triptofan koja se u većoj količini nalazi u čokoladi i mliječnim prozvodima potiče sintezu serotonina. Osim toga, triptofan kao dio proteina laktalbumina djeluje kao nosioc cinka koji također sudjeluje u stvaranju osjećaja sreće. Namirnice bogate cinkom su plodovi mora, pa upravo zato nakon konzumacije kamenica pozitivno raspoloženje uglavnom raste.
Kada osjećamo ljutnju potrebno je jesti mliječne proizvode poput jogurta, kefira, mlijeka ili sira jer oni sadrže tvari koje potiču sintezu neurotransmitera GABA koji ima ulogu smirivanja i opuštanja.
Neurotransmiter noradrenalin ima važnu ulogu u rješavanju osjećaja tjeskobe, on daje osjećaj poleta, energije, volje… Stoga je u fazama bezvoljnosti dobro konzumirati meso i ribu jer oni sadrže tvari potrebne za sintezu ovog neurotransmitera. Crveno meso poput divljači i govedine ima jači učinak od bijelog mesa pa stoga u fazi ljutnje nije dobro konzumirati obroke s crvenim mesom jer takav obrok može pojačati ljutnju te dovesti čak i do agresije. Bijelo meso puretine i piletine odličan je izbor za rješavanje osjećaja tjeskobe jer te namirnice sadrže i tvari potrebne za sintezu serotonina. Na taj način djeluje se dvojako: na otklanjanje bezvoljnosti i razvijanje osjećaja sreće.
Namirnice koje potiču sintezu dopamina su voće i povrće. Dopamin je neurotansmitor poznat kao stabilizator, onaj koji uspostavlja harmoniju u mozgu i vlada kada se osjećamo sretni. Kada smo dobre volje posežemo za takvim namirnicama koje donose vedrinu i optimističan pogled na svijet.
Postoje i namirnice koje je odlično konzumirati tijekom trajanja bilo kojeg emotivnog stanja. To su voda, jaja, sjemenke, med i mrkva.
Iako se Hipokratova podjela ljudi prema temperamentu poklapa s podjelom prehrane prema emocijama, preporuke za pravilnu prehranu ne mogu se temeljiti na temperamentu jer se na taj način dovodi do opasnosti od manjka pojedinih nutrijenata kao posljedica jednolike prehrane. Stoga bi preporuka bila jesti raznoliku hranu, ali u skladu s emocijama koje proživljavamo, a svatko od nas najbolje zna kako se osjeća u određenom trenutku.
Autor: Milna Tudor Kalit, dipl. ing., iz knjige Zdravi život u poslovnom svijetu, izdanje MEP-a (www.manager.hr)
Članak je inspiriran knjigom Neuronutricionizam-prehrana prema emocijama,
autor mr.sc. Sandi Krstinić, dr. med.
You must be logged in to post a comment Login