Jedan od glavnih razloga i okidača je suvremeni način života, čija je neizbježna komponenta i stres.
– Najčešće bolesti štitnjače su hipertireoza, stanje u kojem štitnjača proizvodi previše hormona štitnjače, te hipotireoza u kojem je štitnjača slabije aktivna i stvara premalo svojih hormona. Još su prisutne guša i karcinom štitnjače, pojašnajava akademik Zvonko Kusić, jedan od najvećih stručnjaka na području bolesti štitnjače u Hrvatskoj,
Guša se danas javlja kod 10 do 20 posto populacije, dok je u prošlosti zbog pomanjkanja joda u prehrani ta učestalost iznosila čak 90 posto. Bolesti štitnjače čak su osam puta češće kod žena, upozorio je Kusić, inače predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču i voditelj Referentnog centra za bolesti štitnjače pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Zbog učestalosti oboljenja štitnjače kod žena, Croatia zdravstveno osiguranje je započelo novi ciklus stručnih predavanja kako bi educirali javnost, te ukazali na važnost prevencije ove bolesti.
Važnost unosa joda
Štitna žlijezda luči dva važna hormona nužna za normalno funkcioniranje i razvoj organizma: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Lučenje hormona štinjače pod utjecajem je hormona hipofize – TSH, koji osovinom hipotalamus-hipofiza-periferna žlijezda kontrolira rad štitnjače.
Za sintezu hormona štitnjače u organizmu je potreban jod koji se unosi raznovrsnom prehranom bogatom njime. Prije svega prirodni izvori joda su: bakalar, haringe, alga kelp, sardine, rakovi, školjke, te jodirana sol.
Uzimate li dnevno jedan do dva grama soli, osigurat ćete si 20 do 40 mikrograma joda. Inače, joda u organizmu ima 12 – 20 miligrama, od čega 80 posto u štitnoj žlijezdi.
Poremećaj lučenja hormona štitnjače, značajne endokrine žlijezde se može očitovati viškom ili manjkom hormona.
Kod hipertireoze, lučenja viška hormona mogu se pojaviti nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca i mršavljenje. Dok kod hipotireoze, manjka hormona štitnjače dolazi do umora, pospanosti, debljine, nakupljanja tekućine u organizmu i poremećaja probave.
Osnovne pretrage poput kontrole hormona štitnjače i TSH-a, ultrazvuka (UZV) štitnjače i po potrebi citološka punkcija sumnjivih promjena u štitnjači pokazat će je li njen rad normalan.
Osobito se cijeni citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka jer omogućuju ciljano postavljanje dijagnoza kad je čvor velik samo dva ili tri milimetra.
Neke ultrazvučne karakteristike iskusnom specijalisti mogu pobuditi sumnju na ozbiljniju bolest te potrebu za daljnjom obradom. To je jako bitno kod većeg broja čvorova u štitnjači, kad se ne mogu svi punktirati.
Ponekad obradu treba proširiti sa scintigrafijom, metodom snimanja koja pokazuje funkcionalno stanje cijele štitnjače i što je još bitnije, pojedinih čvorova u štitnjači.
– Najčešće bolesti štitnjače su hipertireoza, stanje u kojem štitnjača proizvodi previše hormona štitnjače, te hipotireoza u kojem je štitnjača slabije aktivna i stvara premalo svojih hormona. Još su prisutne guša i karcinom štitnjače, pojašnajava akademik Zvonko Kusić, jedan od najvećih stručnjaka na području bolesti štitnjače u Hrvatskoj,
Guša se danas javlja kod 10 do 20 posto populacije, dok je u prošlosti zbog pomanjkanja joda u prehrani ta učestalost iznosila čak 90 posto. Bolesti štitnjače čak su osam puta češće kod žena, upozorio je Kusić, inače predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču i voditelj Referentnog centra za bolesti štitnjače pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.
Zbog učestalosti oboljenja štitnjače kod žena, Croatia zdravstveno osiguranje je započelo novi ciklus stručnih predavanja kako bi educirali javnost, te ukazali na važnost prevencije ove bolesti.
Važnost unosa joda
Štitna žlijezda luči dva važna hormona nužna za normalno funkcioniranje i razvoj organizma: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Lučenje hormona štinjače pod utjecajem je hormona hipofize – TSH, koji osovinom hipotalamus-hipofiza-periferna žlijezda kontrolira rad štitnjače.
Za sintezu hormona štitnjače u organizmu je potreban jod koji se unosi raznovrsnom prehranom bogatom njime. Prije svega prirodni izvori joda su: bakalar, haringe, alga kelp, sardine, rakovi, školjke, te jodirana sol.
Uzimate li dnevno jedan do dva grama soli, osigurat ćete si 20 do 40 mikrograma joda. Inače, joda u organizmu ima 12 – 20 miligrama, od čega 80 posto u štitnoj žlijezdi.
Poremećaj lučenja hormona štitnjače, značajne endokrine žlijezde se može očitovati viškom ili manjkom hormona.
Kod hipertireoze, lučenja viška hormona mogu se pojaviti nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca i mršavljenje. Dok kod hipotireoze, manjka hormona štitnjače dolazi do umora, pospanosti, debljine, nakupljanja tekućine u organizmu i poremećaja probave.
Osnovne pretrage poput kontrole hormona štitnjače i TSH-a, ultrazvuka (UZV) štitnjače i po potrebi citološka punkcija sumnjivih promjena u štitnjači pokazat će je li njen rad normalan.
Osobito se cijeni citološka punkcija pod kontrolom ultrazvuka jer omogućuju ciljano postavljanje dijagnoza kad je čvor velik samo dva ili tri milimetra.
Neke ultrazvučne karakteristike iskusnom specijalisti mogu pobuditi sumnju na ozbiljniju bolest te potrebu za daljnjom obradom. To je jako bitno kod većeg broja čvorova u štitnjači, kad se ne mogu svi punktirati.
Ponekad obradu treba proširiti sa scintigrafijom, metodom snimanja koja pokazuje funkcionalno stanje cijele štitnjače i što je još bitnije, pojedinih čvorova u štitnjači.
You must be logged in to post a comment Login