Hrana koju jedemo utječe na naše zdravlje, ali i na raspoloženje. Poznato je da namirnice poput čokolade poboljšavaju raspoloženje i za njima posežemo kada se osjećamo loše i bezvoljno. S druge strane, nakon obilnog ručka često se osjećamo umorno i loše. Donosimo osam vrsta namirnica koja uključuje različite prehrambene skupine i vitamine, a koje pozitivno djelujuju na razinu energije, raspoloženje uz antidepresivan učinak.
1. Proteini
Prehrana bogata proteinima pozitivno djeluje na razinu energije i bolji san. Doručak koji se sastoji od proteina tijelu daje potrebnu energiju, a i dulje zadržava osjećaj sitosti. Hrana bogata proteinima uključuje ribu, meso i jaja. Mahunarke, sir, mlijeko i jogurt, osim proteina sadrže i tijelu potrebne ugljikohidrate.
2. Topljiva vlakna
Hrana bogata topljivim vlaknima poboljšava pamćenje i raspoloženje, a topljiva vlakna usporavaju upijanje šećera u krv. Ubrzavaju osjećaj sitosti, a nalaze se u cjelovitim žitaricama poput zobi, grahu, grašku, ječmu, agrumima, jagodama i jabukama.
3. Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline potrebne su moždanim stanicama da normalno funkcioniraju te poboljšavaju raspoloženje. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama su orasi, bademi, losos, sardine i koštice lana.
4. Vitamin D
Izlaganjem suncu dobivamo potrebne količine vitamina D koji povećava razinu serotonina, koji ima pozitivan utjecaj na raspoloženje. Tijekom zime, kada smo vrlo malo izloženi suncu, potrebno je hranom unositi vitamin D. Hrana koja sadrži ovaj vitamin je riblje ulje, losos, jaja, mlijeko i maslac.
5. Ugljikohidrati
Prehrana koja uključuje ugljikohidrate djeluje na proizvodnju triptofana, koji djeluje na oslobađanje serotonina, a koji je zaslužan za dobro raspoloženje. Međutim, potrebno je jesti zdrave ugljikohidrate, kao što su cjelovite žitarice, voće, povrće, mahunarke, koji sadrže potrebne nutrijente i vlakna. Hrana bogata ugljikohidratima smiruje.
6. Folna kiselina
Nedostatak folne kiseline u prehrani uzrokuje pad razine serotonina, što može voditi do depresivnog raspoloženja. Dnevno je dovoljna čaša soka od naranče kako biste u tijelo unijeli folnu kiselinu. Nalazi se u leći, špinatu, brokuli, jetri i grahu.
7. Selen
Nedostatak selena može uzrokovati loše raspoloženje, tjeskobu, nervozu i depresiju. Nalazi se u orašastim plodovima (posebno u brazilskim oraščićima), cjelovitim žitaricama (zob, smeđa riža, tjestenina), sjemenkama suncokreta, mesu i plodovima mora (riba, rak, školjke).
8. Kofein
Šalica kave ujutro poboljšava raspoloženje i može pomoći u liječenju blage depresije. No, previše kofeina može imati negativan efekt. Umjesto druge šalice kave, pijte zeleni čaj, indijski ili biljni čaj.
1. Proteini
Prehrana bogata proteinima pozitivno djeluje na razinu energije i bolji san. Doručak koji se sastoji od proteina tijelu daje potrebnu energiju, a i dulje zadržava osjećaj sitosti. Hrana bogata proteinima uključuje ribu, meso i jaja. Mahunarke, sir, mlijeko i jogurt, osim proteina sadrže i tijelu potrebne ugljikohidrate.
2. Topljiva vlakna
Hrana bogata topljivim vlaknima poboljšava pamćenje i raspoloženje, a topljiva vlakna usporavaju upijanje šećera u krv. Ubrzavaju osjećaj sitosti, a nalaze se u cjelovitim žitaricama poput zobi, grahu, grašku, ječmu, agrumima, jagodama i jabukama.
3. Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline potrebne su moždanim stanicama da normalno funkcioniraju te poboljšavaju raspoloženje. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama su orasi, bademi, losos, sardine i koštice lana.
4. Vitamin D
Izlaganjem suncu dobivamo potrebne količine vitamina D koji povećava razinu serotonina, koji ima pozitivan utjecaj na raspoloženje. Tijekom zime, kada smo vrlo malo izloženi suncu, potrebno je hranom unositi vitamin D. Hrana koja sadrži ovaj vitamin je riblje ulje, losos, jaja, mlijeko i maslac.
5. Ugljikohidrati
Prehrana koja uključuje ugljikohidrate djeluje na proizvodnju triptofana, koji djeluje na oslobađanje serotonina, a koji je zaslužan za dobro raspoloženje. Međutim, potrebno je jesti zdrave ugljikohidrate, kao što su cjelovite žitarice, voće, povrće, mahunarke, koji sadrže potrebne nutrijente i vlakna. Hrana bogata ugljikohidratima smiruje.
6. Folna kiselina
Nedostatak folne kiseline u prehrani uzrokuje pad razine serotonina, što može voditi do depresivnog raspoloženja. Dnevno je dovoljna čaša soka od naranče kako biste u tijelo unijeli folnu kiselinu. Nalazi se u leći, špinatu, brokuli, jetri i grahu.
7. Selen
Nedostatak selena može uzrokovati loše raspoloženje, tjeskobu, nervozu i depresiju. Nalazi se u orašastim plodovima (posebno u brazilskim oraščićima), cjelovitim žitaricama (zob, smeđa riža, tjestenina), sjemenkama suncokreta, mesu i plodovima mora (riba, rak, školjke).
8. Kofein
Šalica kave ujutro poboljšava raspoloženje i može pomoći u liječenju blage depresije. No, previše kofeina može imati negativan efekt. Umjesto druge šalice kave, pijte zeleni čaj, indijski ili biljni čaj.
You must be logged in to post a comment Login