Nikada nisam voljela meso. Osim zimske salame. Kada sam bila mala zapravo nisam puno toga voljela jesti osim, naravno, čokolade i čokolina. Ponekad bih se dala nagovoriti na kruh s putrom i pekmezom ali samo kod susjede (trava je uvijek zelenija kod susjeda) ili prijateljice. Dakle, moja majka se po tom pitanju poprilično namučila sa mnom dok sam bila djete.
A onda sam s 18 rekla da više neću jesti meso.
Svi su se poprilično šokirali, tada je ne jesti meso značilo ne jesti zdravo. Mama je pokušala na sve moguće načine poljuljati moju odluku. Najprije razumnim razgovorom, pa onda emotivnim ucjenama i na kraju mesnim terorom – sve je počela kuhati s mesom. Goveđa juha, krumpir koji se pekao s piletom u pećnici, kolač sa špekom. OK, šalim se za kolač ali tako je to otprilike izgledalo. Bila je to borba dva tvrdoglava karaktera. Kad sam shvatila da mama neće odustati (očito je tvrdoglavija) počela sam sama kuhati i puno čitati o prehrani i nutricionizmu. Danas je mama jako ponosna na mene, na moje zdravlje, izgled i mnoge odluke koje sam donjela, pa i na ovu.
Sada više nisam ni potpuno sigurna što je bio prvi razlog moje odluke. Da li je to bio ručak s prijateljem u Makronovi, činjenica da je dečko koji mi se tada sviđao bio vegetarijanac, prijateljica vegetarijanka kod koje sam često bila na ručku, suosjećanje prema životinjma ili sve zajedn?. Nije važno. Ono što je važno da je sa svakim novim saznanjem o prehrani moja odluka bila još jača.
Danas, s obzirom na moj posao i životni stil, ljudi često pretpostave da ne jedem meso. Ponekad ovo konstatiraju s podsmjehom, kao da ne znam šta propuštam. Neki čak i s gnušanjem uz koje obično ide i pitanje '' Pa šta ti onda jedeš??''. Hm, pa sve osim mesa!
Nisam tip osobe koja drugima nameće svoje životne odluke. Rado ću objasniti ako me netko upita za savjet ili je znatiželjan, rado ću ući u diskusiju ako me netko dovoljno ''povuče za jezik'' ali nipošto neću, pa ni svojim najmilijima, nametati svoje odluke. Svatko ima pravo na izbor dok god je on svijestan. Ono što mi je cilj je objasniti zašto je vegetarijanstvo i dalje, nakon 14 godina, moj izbor. I zašto sam svakim novim saznanjem u svoju izbor još sigurnija.
Vegetarijanstvo i zdravlje
Znanost je definitivno na strani vegetarijanaca. Zapravo, ne postoje tu strane, samo istraživanja i činjenice. Vegetarijanci (ne jedu meso ali jedu mlječne proizvode i jaja) i vegani (ne jedu ništa životinjskog podrijetla) zdraviji su od ostale populacije.
Istraživanja u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Sjedinjenim državama pokazale su da vegeterijanci imaju 40% manje šanse da razviju rak. Rak dojke puno je manji u zemljama gdje se ne jede puno mesa, poput Japana. Studije na Harvardu pokazale su da svakodnevna konzumacija mesnih proizvoda povećava rizik raka debelog crijeva za čak 300%. Krvna slika vegeterijanaca pokazati će veću razinu bijelih krvnih zrnaca koja napadaju stanice raka.
Namirnice životinjskog podrijetla jedini su izvor lošeg kolesterola i zasićenih masnoća koji su glavni krivci za bolesti srca i krvoživnog sustava. Dokazano je da prelazak na vegansku dijetu te umjereno vježbanje mogu drastično obrnuti aterosklerozu, bolest arterija koja je najčešći uzročnik infarkta, tromboze, plućne embolije te moždanog udara. Bolesti srca i krvnih žila danas su najčešći su uzročnici smrti. A ove bolesti najlakše je spriječiti.
Nadalje, vegetarijanska dijeta može spriječiti ili ublažiti visoki krvni tlak, dijabetes, osteoporozu, bubrežne i žučne kamence, astmu. Također, ovakva prehrana daje više energije, čini kožu čišćom i sjajnijom te regulira tjelesnu težinu.
Generalno, vegetarijanstvo je jednostavno zdraviji izbor. Naravno, u cijelom ovom tekstu pod vegetarijanskom dijetom podrazumjeva se prehrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama, žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima, proizvodima od organičke soje (tofu, tempeh, sojino mljeko). Dakle, pizza četiri sira ili njoke s vrhnjem i gorgonzolom možda jesu nemesna jela ali, nažalost, ne spadaju u kategoriju zdrave prehrane.
Vegetarijanstvo i okoliš
Ako ste imalo zainteresirani i zabrinuti za okoliš obavezno pogledajte dokumentarni film Home. Možete ga u potpunosti pogledati na You Tube-u. Između ostalih ekoloških pitanja bavi se i ekološkim posljedicama uzgoja domaćih životinja. Velikoj većini prosječnih građana bilo koje razvijene zemlje sljedeće su činjenice potpuno nepoznate. A one su upravo to – činjenice.
Uzgoj životinja za hranu zahtjeva velike površine zemlje, hrane, vode te energije za uzgoj, preradu i prijevoz mesa i mesnih proizvoda. Znanstvenici sa instituta Smithsonian otkrivaju da se površina sedam nogometnih igrališta svake minute uništava da bi se utažila sve veća svjetska glad za mesom. Buldožerom se svakodnevno sravnjuju sa zemljom prašume u Brazilu, šume u Aziji, Europi. Na ovim površinama grade se farme te polja za uzgoj žitarica koje služe kao hrana životinjama. 80% poljoprivredne zemlje u SAD-u služi za uzgoj hrane kojom se hrane životinje.
Životinje za uzgoj najveći su konzumenti vode na svijetu. Potrebno je 9804 litre vode za pola kile govedine, dok je za pola kile brašna potrebna 681 litra. Na svijetu gdje gladuje 1.02 biliona ljudi (15% svjetske populacije) a mi i dalje hranimo životinje umjesto da hranimo ljude. Cijene hrane rastu pa je ova brojka veća od one iz 2006. kada je broj gladnih bio 854 milijuna. Zalihe pitke vode se drastično smanjuju dok mi većinu pitke vode koristimo za uzgoj mesa.
Ugljični dioksid, metan i NOS, plinovi su koji se otpuštaju u okoliš te uzrokuju globalno zatopljenje. UN je 2006. izvjestio da uzgoj životinja za hranu generira više stakleničkih plinova nego svi automobili i kamioni na svijetu zajedno, te da je mesna industrija među najvećim krivcima današnjih ekoloških problema. U istraživanju EPA-a (Environmental Protection Agency) dokazano je da 80% emisija amonijaka dolazi od životinjskog otpada. Životinjski otpad zagađuje vodu. U SAD-u životinje na farmama generiraju 130 puta više izmeta dnevno nego cijela populacija SAD-a. Manji dio se koristi kao gnojivo a veći završava u našim rijekama i oceanima. Dušik iz životinjskog izmeta u oceanima pogoduju razvijanju algi, zbog kojih pak izumiru mnoge druge vrste morskih biljaka i životinja.
Okrutnost prema životinjama
Ako ste strastveni mesojed, dovoljno strastven da ne marite puno za zdravlje, te vas ne interesiraju ekološki problemi, predlažem još jedan dokumentarac. Film Food inc. govori o mesnoj industriji i o neljudskim uvijetima u kojima ove jadne životinje žive. Mislim da nas je većina svjesna okrutnosti kojima su izložene. U to ime završiti ću citatom iz Nepodnošljive lakoće postojanja Milana Kundere…
"Stvarna dobrota čovjeka može se pokazati u svoj svojoj čistoći i slobodi samo kroz odnos prema netkome tko ne posjeduje nikakvu moć. Pravi ispit ljudskog morala, onaj osnovni (iskren tako duboko da izmiče našem pogledu) jest u odnosu čovjeka prema onima koji su mu prepušteni na milost i nemilost – prema životinjama. A baš je tu došlo do fundamentalnog debakla čovjeka, u toj mjeri elementarnog da su iz njega proizašli svi drugi.
Više informacija o svemu spomenutom možete pronaći na:
www.pcrm.org
www.science.org
www.worldhunger.org
www.ivu.org
www.peta.org
Sangha Yoga
A onda sam s 18 rekla da više neću jesti meso.
Svi su se poprilično šokirali, tada je ne jesti meso značilo ne jesti zdravo. Mama je pokušala na sve moguće načine poljuljati moju odluku. Najprije razumnim razgovorom, pa onda emotivnim ucjenama i na kraju mesnim terorom – sve je počela kuhati s mesom. Goveđa juha, krumpir koji se pekao s piletom u pećnici, kolač sa špekom. OK, šalim se za kolač ali tako je to otprilike izgledalo. Bila je to borba dva tvrdoglava karaktera. Kad sam shvatila da mama neće odustati (očito je tvrdoglavija) počela sam sama kuhati i puno čitati o prehrani i nutricionizmu. Danas je mama jako ponosna na mene, na moje zdravlje, izgled i mnoge odluke koje sam donjela, pa i na ovu.Sada više nisam ni potpuno sigurna što je bio prvi razlog moje odluke. Da li je to bio ručak s prijateljem u Makronovi, činjenica da je dečko koji mi se tada sviđao bio vegetarijanac, prijateljica vegetarijanka kod koje sam često bila na ručku, suosjećanje prema životinjma ili sve zajedn?. Nije važno. Ono što je važno da je sa svakim novim saznanjem o prehrani moja odluka bila još jača.
Danas, s obzirom na moj posao i životni stil, ljudi često pretpostave da ne jedem meso. Ponekad ovo konstatiraju s podsmjehom, kao da ne znam šta propuštam. Neki čak i s gnušanjem uz koje obično ide i pitanje '' Pa šta ti onda jedeš??''. Hm, pa sve osim mesa!
Nisam tip osobe koja drugima nameće svoje životne odluke. Rado ću objasniti ako me netko upita za savjet ili je znatiželjan, rado ću ući u diskusiju ako me netko dovoljno ''povuče za jezik'' ali nipošto neću, pa ni svojim najmilijima, nametati svoje odluke. Svatko ima pravo na izbor dok god je on svijestan. Ono što mi je cilj je objasniti zašto je vegetarijanstvo i dalje, nakon 14 godina, moj izbor. I zašto sam svakim novim saznanjem u svoju izbor još sigurnija.
Vegetarijanstvo i zdravlje
Znanost je definitivno na strani vegetarijanaca. Zapravo, ne postoje tu strane, samo istraživanja i činjenice. Vegetarijanci (ne jedu meso ali jedu mlječne proizvode i jaja) i vegani (ne jedu ništa životinjskog podrijetla) zdraviji su od ostale populacije.
Istraživanja u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Sjedinjenim državama pokazale su da vegeterijanci imaju 40% manje šanse da razviju rak. Rak dojke puno je manji u zemljama gdje se ne jede puno mesa, poput Japana. Studije na Harvardu pokazale su da svakodnevna konzumacija mesnih proizvoda povećava rizik raka debelog crijeva za čak 300%. Krvna slika vegeterijanaca pokazati će veću razinu bijelih krvnih zrnaca koja napadaju stanice raka.
Namirnice životinjskog podrijetla jedini su izvor lošeg kolesterola i zasićenih masnoća koji su glavni krivci za bolesti srca i krvoživnog sustava. Dokazano je da prelazak na vegansku dijetu te umjereno vježbanje mogu drastično obrnuti aterosklerozu, bolest arterija koja je najčešći uzročnik infarkta, tromboze, plućne embolije te moždanog udara. Bolesti srca i krvnih žila danas su najčešći su uzročnici smrti. A ove bolesti najlakše je spriječiti.
Nadalje, vegetarijanska dijeta može spriječiti ili ublažiti visoki krvni tlak, dijabetes, osteoporozu, bubrežne i žučne kamence, astmu. Također, ovakva prehrana daje više energije, čini kožu čišćom i sjajnijom te regulira tjelesnu težinu.
Generalno, vegetarijanstvo je jednostavno zdraviji izbor. Naravno, u cijelom ovom tekstu pod vegetarijanskom dijetom podrazumjeva se prehrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama, žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima, proizvodima od organičke soje (tofu, tempeh, sojino mljeko). Dakle, pizza četiri sira ili njoke s vrhnjem i gorgonzolom možda jesu nemesna jela ali, nažalost, ne spadaju u kategoriju zdrave prehrane.
Vegetarijanstvo i okoliš
Ako ste imalo zainteresirani i zabrinuti za okoliš obavezno pogledajte dokumentarni film Home. Možete ga u potpunosti pogledati na You Tube-u. Između ostalih ekoloških pitanja bavi se i ekološkim posljedicama uzgoja domaćih životinja. Velikoj većini prosječnih građana bilo koje razvijene zemlje sljedeće su činjenice potpuno nepoznate. A one su upravo to – činjenice.
Uzgoj životinja za hranu zahtjeva velike površine zemlje, hrane, vode te energije za uzgoj, preradu i prijevoz mesa i mesnih proizvoda. Znanstvenici sa instituta Smithsonian otkrivaju da se površina sedam nogometnih igrališta svake minute uništava da bi se utažila sve veća svjetska glad za mesom. Buldožerom se svakodnevno sravnjuju sa zemljom prašume u Brazilu, šume u Aziji, Europi. Na ovim površinama grade se farme te polja za uzgoj žitarica koje služe kao hrana životinjama. 80% poljoprivredne zemlje u SAD-u služi za uzgoj hrane kojom se hrane životinje.
Životinje za uzgoj najveći su konzumenti vode na svijetu. Potrebno je 9804 litre vode za pola kile govedine, dok je za pola kile brašna potrebna 681 litra. Na svijetu gdje gladuje 1.02 biliona ljudi (15% svjetske populacije) a mi i dalje hranimo životinje umjesto da hranimo ljude. Cijene hrane rastu pa je ova brojka veća od one iz 2006. kada je broj gladnih bio 854 milijuna. Zalihe pitke vode se drastično smanjuju dok mi većinu pitke vode koristimo za uzgoj mesa.
Ugljični dioksid, metan i NOS, plinovi su koji se otpuštaju u okoliš te uzrokuju globalno zatopljenje. UN je 2006. izvjestio da uzgoj životinja za hranu generira više stakleničkih plinova nego svi automobili i kamioni na svijetu zajedno, te da je mesna industrija među najvećim krivcima današnjih ekoloških problema. U istraživanju EPA-a (Environmental Protection Agency) dokazano je da 80% emisija amonijaka dolazi od životinjskog otpada. Životinjski otpad zagađuje vodu. U SAD-u životinje na farmama generiraju 130 puta više izmeta dnevno nego cijela populacija SAD-a. Manji dio se koristi kao gnojivo a veći završava u našim rijekama i oceanima. Dušik iz životinjskog izmeta u oceanima pogoduju razvijanju algi, zbog kojih pak izumiru mnoge druge vrste morskih biljaka i životinja.
Okrutnost prema životinjama
Ako ste strastveni mesojed, dovoljno strastven da ne marite puno za zdravlje, te vas ne interesiraju ekološki problemi, predlažem još jedan dokumentarac. Film Food inc. govori o mesnoj industriji i o neljudskim uvijetima u kojima ove jadne životinje žive. Mislim da nas je većina svjesna okrutnosti kojima su izložene. U to ime završiti ću citatom iz Nepodnošljive lakoće postojanja Milana Kundere…
"Stvarna dobrota čovjeka može se pokazati u svoj svojoj čistoći i slobodi samo kroz odnos prema netkome tko ne posjeduje nikakvu moć. Pravi ispit ljudskog morala, onaj osnovni (iskren tako duboko da izmiče našem pogledu) jest u odnosu čovjeka prema onima koji su mu prepušteni na milost i nemilost – prema životinjama. A baš je tu došlo do fundamentalnog debakla čovjeka, u toj mjeri elementarnog da su iz njega proizašli svi drugi.
Više informacija o svemu spomenutom možete pronaći na:
www.pcrm.org
www.science.org
www.worldhunger.org
www.ivu.org
www.peta.org
Sangha Yoga
You must be logged in to post a comment Login