Kada život postane prestresan, napet ili pak dosadan, hrana može poslužiti kao sredstvo pomoću kojeg možemo ublažiti neugodne osjećaje. Hrana zaista može utjecati na naše raspoloženje, ali taj utjecaj je trenutačan i kratkotrajan.
Kontinuirano prejedanje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, stoga stručnjaci ne pretjeruju kada kažu da je emocionalno prejedanje oblik nasilja prema samome sebi.
Problemi s emotivnim prejedanjem vrlo su česti i pogađaju sve tipove ljudi. Istraživači su ustvrdili da 75% svih prejedanja korijene ima u emotivnim problemima, a od ovog poremećaja ipak češće pate žene nego muškarci.
Uzroci
Okidača za emocionalno prejedanje ima pregršt, i svaki emocionalni izjelica ima svoje razloge za prejedanje. Ipak, neki se uzroci pojavljuju češće od drugih, a na prvom mjestu se našao stres. On nas iscrpljuje, kako fizički, tako i emotivno. Ljudi pod stresom posežu za hranom kako bi se smirili i otklonili nakupljene negativne emocije.
Dosada je još jedan od čestih uzroka prejedanja. Ljudi kojima je dosadno često znaju postati nemirni, a najjednostavniji način za rješavanje tog osjećaja je prejedanje. Problem nastaje zbog činjenice da često zaboravimo na to koliku smo količinu hrane unijeli u sebe.
Ni ispunjavanje emotivne praznine nakon prekida hranom nije neuobičajena pojava. Hrana poput čokolade potiče stvaranje serotonina, hormona kojeg često znamo nazvati “hormonom dobrog raspoloženja” i koji na ljude koji se osjećaju usamljeno i depresivno djeluje poput analgetika.
Umor kao okidač emotivnog prejedanja posljedica je modernog i užurbanog načina života. Zbog nedostatka vremena okrećemo se hrani koja će nas održati budnima kako bismo sve svoje obveze mogli na vrijeme obaviti.
Neki se ljudi okreću hrani kada im je potrebna utjeha i ljubav. Svakodnevni poslovni i privatni pritisci iscrpljuju, pa ako osoba u svojoj okolini ne nalazi potrebnu podršku i razumijevanje, posegnut će za hranom kao utjehom. Osim toga, hrana je idealna utjeha kada nam netko uputi kritiku ili kaže nešto što nas je povrijedilo. Niska razna samopouzdanja, tjeskoba i različiti strahovi također mogu potaknuti želju za emotivnim prejedanjem.
Kako prestati?
Kao i kod svih poremećaja u prehrani, i emotivno prejedanje zahtijevat će od vas samodisciplinu i strpljenje. Donosimo vam nekoliko savjeta koji će vam pomoći u rješavanju te autodestruktivne navike.
Prije svega, postanite svjesni svog stanja.
Analizirajte koje emocije kod vas izazivaju želju za prejedanjem. Kada se suočite s korijenom svojih problema, lakše ćete se naučiti kako se nositi s negativnim emocijama. Ako je potrebno, potražite pomoć stručnjaka.
Jedite samo kad ste gladni i pokušajte organizirati svoje obroke te se držite tog rasporeda. Trudite se jesti polako i uživajte u svakom zalogaju. Hrana nije mučenje niti samo pogonsko gorivo našeg organizma. Ona može biti sam vrh hedonističkog uživanja, samo je morate početi shvaćati tako.
Promijenite pristup životu. Uz zdraviju prehranu, dajte si dovoljno vremena za kvalitetan odmor i rekreaciju. Činite ono što vas veseli. Zdraviji pristup životu i generalno povećavanje zadovoljstva može vam pomoći u borbi protiv loših navika.
Izbjegavajte u kući držati visokokaloričnu hranu – ako vam hrana nije dostupna, ne možete se ni prejesti. Ako osjetite jak poriv za jelom radije odaberite niskokaloričnu hranu poput voća i povrća.
Ako primijetite da jedete zbog emocionalnih problema, napustite prostoriju u kojoj jedete. Prošetajte, udahnite svježeg zraka ili si pripremite opuštajuću kupku. Ne samo da vam se neće jesti, već ćete napraviti još jednu dobru stvar za svoj organizam.
Složite popis stvari koje možete raditi kako biste misli skrenuli s hrane. Pogledajte film, pročitajte knjigu, pozovite prijateljicu na kavu, igrajte se sa psom, odspavajte – mogućnosti je bezbroj.
